petak, 31.01.2014.

PONUDA KLAPA U 2014.

SAVEZ SJEVERNOJADRANSKIH KLAPA
Rijeka, Korzo 32/II

Žr: 2340009-1117042559
OIB: 47141696513, MB: 1513737

NASTUPI KLAPA:

Nudimo ponajbolje sjevernojadranske klape koje koriste
mandoline i gitare:


NEVERA, VOLOSKO, OPATIJA, KAMIK, CINQUINA ...

Bruto cijene za više nastupa na području Rijeke i Opatije,
u trajanju od 1 do 2,5, bez razglasa:
stoji: 2.500 kn do 3.000 kn;

Na području Istre i otoka, bez razglasa (+ trajekt za dva vozila);
3.500 kn do 4000 kn

(Klapski razglas stoji cca 700 kn)

OSTALI NASTUPI

Klapski kvarteti: za izletničke brodove, posebne prigode,
oko 2500 kn (više ugov. nastupa);

4000 do 5000 kn - koncertni nastupi, pirovi, nastup
klape sa razglasom i plesnom glazbom..

2.000 do 3.000 kn - nastupi ŽENSKIH i MUŠKIH a-capella klapa.
(ovisno o dužini trajanja i kvaliteti mklape).

NAPOMENA:
- Visina troškova nastupa ovisi o udaljenosti, vremenskoj
dužini trajanja puta i nastupa, broju klapa, te zahtjeva glede
kvalitete: koncert, smotra, razglas, klavijatura i dr...
- Dogovorene cijene su bruto troškovi klape. Prema Udruzi
se ne uplaćuje PDV.
- Klape imaju tradicionalne nošnje, 5 do 9 članova, te bogat
izbor dalmatinskih, primorskih, zabavnih i drugih pjesama.
- Od domaćina očekujemo da ugosti klape sa tretmanom
gosta ili osoblja, te da klape i klapsku pjesmu uvažava i
promiče kao hrvatsku tradicionalnu kulturu!

Radujemo se Vašem pozivu!

Za Savez sjevernojadranskih klapa
Ivan Dragičević, predsjednik

Tel: 091-5934012, fax: 051-430424
Meil: ivan.dragi@yahoo.com

- 11:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.03.2013.

5.Hrvatski festiva klapa i mandolina "Opatija 2014"

6. Hrvatski festival klapa i mandolina održat će se 18. listopada 2014.
godine u Opatiji, sa početkom u 20 sat.

Nakon višestoljetne afirmacije i stasanja klapskog a-capella pjevanja
pod utjecajem turističke ponude i potražnje došlo je do razvoja klapa uz žičana i druga tradicionalna glazbala.
Jedna od glavnih zadaća Hrvatskog festivala klapa i mandolina, jest da klape uistinu postanu hrvatski turistički "brand" te da na hrvatskoj razini, povezuje sve hrvatske klape koje koriste žičana, akustična glazbala,
autore i štovatelje klapskog pjevanja.
Klapska pjesma odavno je prestala biti samo dalmatinski fenomen,
te je već dugi niz godina uistinu hrvatski fenomen, koji se proširio u
gotovo svim hrvatskim županijama te među hrvatima diljem svijeta.
Zato sa ponosom najavljujemo 6. Hrvatski festival klapa i mandolina!

Više na našoj web stranici: www.festival-klapa.com

ID

- 19:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 04.10.2011.

Od klape do Hrvatskog festivala klapa i mandolina


Radni materijal za prvi povijesni tematski skup:
uporaba glazbala u klapskoj pjesmi


1. Kada čujemo riječ klapa, većina pomisli na skupinu pjevača, istovrsno obučenih, koji pjevaju specifičan repertoar sa pratnjom glazbala ili bez njih. Riječ družina najbliža je pojmu klapa.
2. Klape, kakve danas poznajemo nastaju u Dalmaciji polovinom 19. stoljeća kada su se profilirali kulturni identiteti malih gradića i mjesta na jadranskoj obali.
3. Za razliku od Dalmacije, gdje se klape formiraju sa posebnim izgledom i repertoarom, u istom razdoblju, troglasno i četvoroglasno pjevanje u Primorju i Istri također postoji, ali se zadržava u neformalnom obliku druženja kroz zborsko, z. crkveno pjevanje i sl.
4. Klapa nije nikad bila izolirani fenomen, nego se mijenjala i kreirala pod utjecajem vanjskih glazbenih sadržaja i stilova, koji su utjecali na lokalno pučko pjevanje. Velik je utjecaj osobito danas kod uporabe interneta, zato je potrebno definirati i zadržati osnove tradicije uglazbljene i ine klapske pjesme.
5. Do danas, hrvatske klape uspjevaju zadržati svoju posebnost u svom glazbenom izričaju, naslijeđuju i uspjevaju sačuvati tradiciju klapske pjesme, te je nedavno podnesen prijedlog UNESKO-voj komisiji Ministarstva kulture, kojim se traži da se klapsko pjevanje uvrsti u Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
6. Danas postoje razne smotre, druženja i festivali klapa te svi nose nešto posebno ovisno o podneblju u kojem se organiziraju. Pored potrebe za druženjem i natjecanjem, u svrhu osobne afirmacije pojedinca i same klape, većina organizatora uzima za cilj očuvanje klapske kulturne baštine, buđenjem usnule tradicije u ljepoti klapske pjesme.
7. Povijesno gledajući, klape kao lokalni glazbeni fenomeni vremenom se transformiraju u regionalnu posebnost dalmatinske klapske pjesme da da bi se klape i klapske pjesma vremenom proširila na cijelu Hrvatsku, te hrvate u dijaspori diljem svijeta, te tako od lokalnog postao nacionalni fenomen. Slijedom toga, ovaj Festival ima Hrvatski predznak, a danas slobodno možemo govoriti o postijanju hrvatskih klapa i hrvatske klapske pjesme.
8. Vremenom tradicijsko acapella pjevanje notnim zapisima i raznim obradama postaje umjetnički oblikovano i stilski prepoznatljivo. Tek uporabom žičanih glazbala tradicijska pjesma pstaje popularna, te cca 2000. godine započima njeno masovnije korištenje u turizmu, turističkim kućama i destinacijama diljem hrvatskog primorja istre i dalmacije. Tako od tzv. tradicijskih klapa lokalnog karaktera, preko tzv. festivalskih klapa (acapella klape koje su se prezentirale na smotrama i festivalima), dolazimo do modernih (ugođajnih i koncertnih) klapa koje koriste razna glazbala na nastupima, koncertima i festivalima klapa.
9. Osamostaljenjem Hrvatske, te slobodnom prezentacijom klapske pjesme u njenom izvornom obliku, oko 2000. godine, klapsko pjevanje doseže svoj vrhunac, te započima njegova primjena u hrvatskom turizmu. I u vrijeme bivše države bilo je turista koji su decenijama dolazili u neka hrvatska mjesta radi klapa i klapske pjesme, no to nikada nije dovoljno ili sustavno korišteno.
10. TZV koncertne/moderne klape ne podržavaju tradiciju, njihovi albumi imaju prvenstveno i najčešće novokomponirane i zabavne pjesme, novije hitove i šlagere, te tako zapostavljaju tradicionalnu pjesmu. U svrhu brze i lake zarade kombiniraju svoj repertoar sa lakom glazbom te nastupaju u kombinacijama sa estradnim zvjezdama. I ako koncertima pune stadione, tzv. moderne klape i nisu klape, nego klapski bendovi, čija je ovdje jedina zasluga da doprinose popularizaciji klapske pjesme samo zato što nose predznak klapa. Ove klape nisu u funkciji turizma, jer pretendiraju nastupima pred domaćom publikom.
11. Na ovom -jedinom Hrvatskom festivalu klapa i mandolina, koji objedinjije sve htvatske klape mjesto imaju prvenstveno one klape koje su u funkciji očuvanja tradicije klapske pjesme i stvarnja ugođaja u turističkim kućama i destinacijama. Hrvatski festival klapa i mandlina, svojom polovinom repertoara prezentira tradicionalnu klapsku pjesmu uz pratnju akustičnih žičanih glazbala koja podržavaju (oblikuju i naglašavaju) ali ne nadječavaju, ljudski glas.
12. Klape u funkciji turizma (ugođajne/moderne klape), pored uporabe navedenih žičanih instrumenata trebaju isticati posebnost izričaja mjesta iz kojeg dolaze. Tako se najbolje sporazumijevaju šireći radost međusobne komunikacije koja se širi i na one slušatelje koji ne razumiju hrvatski jezik.
13. Ugođajne klape krivo se naziva komercijalnim klapama. Takav naziv pristaje koncertnim klapama kao što su Maslina, Intrade, Kambi i još neke, a pravednije bi bilo da ove klape nastupaju bez predznaka klape, iako vizuelno sliče klapama.
14. Klape uz uporabu akustičnih glazbala, koje sudjeluju u prezentaciji tradicionalne klapske pjesme sve više prerastaju lokalno-tradicijske okvire te sve više postaju popularan glazbeni fenomen. U ovim klapama sve je više mladih školovanih ljudi koji ne žale truda u savladavanju vrlo opsežnog repertoara kojem daju i svoje posebnosti.
15. Ove klape, ugođajne klape, koje sudjeluju na Hrvatskom festivalu klapa i mandolina, danas imaju potporu medija i lokalnih čelnika, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, te se nadamo uskoromi i ministarstva kulture RH, upravo zato što sudjeuju u stvarsnju ugođaja u turističkim kućama i destinacijama, ugođaja koji imponira našim gostima a kojim se ujedno objedinjuje hrvatska kultura i turizam.
16. Danas u Hrvatskoj ima 60-setak ugođajnih klapa, (u Opatiji je trenutno jedna mlada klapa u osnivanju) te se nadamo da će ih uskoro biti daleko viš. Tim više jer je u tijeku i nužna transformiranje kvalitetnih acapella klapa i njihov prelazak na instrumentalnu pratnju (takve nam dolaze na festival i ove g. - klape Kamen i Fortica) i njihovo stavljanje u funkciju turizma.
17. Ovakav pozitivan trend osnivanja i transformacije te uporabe klapa, doprinosi sve masovnijeg stavljanja klapa u funkciju turizma i hrvatske turističke ponude.
18. Danas vidimo da je uporaba glazbala u klapskom izričaju zatekla klapske stručnjake, muzikologe te je prijetilo rastakanje klapa i pretakanje istih u klasične bendove zabavne i ine glazbe. Da se to ne bi dogodilo, da bi klape i dalje ostale u funkciji stvaranja ugođaja koji objedinjuje hrvatskun kulturu i turizam, bilo je nužno posegnuti za festivalom koji ima jasna pravila koja čuvaju tradicionalni izričaj a objedinjuje sve hrvatske klape u zemlji i inozemstvu.
19. Ovaj Festival ostaje u domeni dalmatinske izvorne klapske pjesme prilagođene novim trendovima, kako u njenom šrenju, tako u novom izričaju uz akustična žičana glazbala. Držimo da ostala glazbala klape mogu koristiti na koncertima ali trebaju znati da sve što nije tradicionalno šteti razvoju izvorne i novokomponirane klapske pjesme.
20. Pored druženja i natjecanja klapa, jasan cilj Hrvatskog festivala klapa i mandolina jeste promocija klapskog pjevanja uz instrumentalnu pratnju u prepoznatljivoj turističkoj ponudi na cijelom hrvatskom turističkom tržištu.
21. Drugi cilj je formiranje novih kvalitetnih klapa koje koriste užičane akustične instrumente te transformacija kvalitetnih acapella klapa koje se uz instrumenatalnu pratnju stavljaju u funkciju turizma i turističke ponude.
22. Sljedeći cilj ovog festivala jeste brendiranje klapa i klapske pjesme u hrvatskom turizmu. Pod motom – klape hrvatski turistički brend. Neće biti lako prvenstveno radi statičnosti i neinventivnosti turističkih zajednica. Putem naših generalnih pokrovitelka Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, nastojat ćemo promicati kalpe i klapsku pjesmu u prezentaciji hrvaskog turizma diljem Europe i svijeta. Umjesto skupih promo štandova i sajmova mi nudimo koncerte klapa. Promotivne materijale dijelit će naše hostese dok klape pjevaju – u ugodnoj atmosferi prezentacije, pjesme i druženja sa domaćinima. Kada se to ostvari, a nadamo se uskoro - za par godina, tada će svi gosti/turisti koji nam dolaze, znati za hrvatske klape a mnogi će dolaziti upravo radi njih.

Ravnatelj Festivala

- 21:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 31.07.2011.

3. HRVATSKI FESTIVAL KLAPA I MANDOLINA


Prvi puta na jednom festivalu klapa, odnosno natjecanju klapa, sudjelovalo je preko 2000 posjetitelja. To se dogodili na Hrvatskom festivalu klapa i mandolina "Opatija 2010", dana 25.07.2010. Tako je već nakon druge godine postojanja Hrvatski festival klapa i mandolina, po svemu postao najveći hrvatski festival klapa koje koriste akustične žičane instrumente i klapa uopće. Festival posebno ističe tradicionalnu klapsku pjesma, a tako čuva našu kulturnu baštinu iskazanu ljepotom klapskog pjevanja.
Danas u Hrvatskoj ima 60 – tak klapa koje se koriste žičanim akustičnim instrumentima, a imajući u vidu trend nastajanja novih klapa te prelaska acapela klapa na instrumentalnu pratnju, sutra ćeih biti zasigurno puno više. To je izuzetno pozitivan i poželjan trend prema kojem se naša tradicionalna kultura napokon događa u turizmu, trend po kojem se tako najzornije ostvaruje dugo godina najavljivana integracija hrvatske kulture i turizma. Poradi toga zahvalni smo svim klapskim ljudima, pjevačima, voditeljima, muzikolozima i inim koji su osmišljali, oblikovali i živjeli klapsku pjesmu, usput čuvajući njenu prepoznatljivost koja je danas oblikovana u iznimno vrijedan nematerijalni kulturni proizvod kojeg mi putem Hrvatskog festivala klapa i mandolina želimo očuvati i materijalizirati nudeći isti svijetu koji nam dolazi i ima doći. Hrvatska već jeste, te će i nadalje biti ponosna na prepoznatljivost koju joj daje klapska pjesma i klape u čijem milozvučju i sama sve više uživa.
Od strane Udruge Hrvatskog festivala klapa i mandolina i ustanove Festival – Opatija, organiziran je i izveden treći po redu Hrvatskog festivala klapa i mandolina, u nedjelju 24.07.2011. godine u prepunoj dvorani GH "Adriatic" opatija. Također je sudjelovalo 10 klapa u natjecateljskom dijelu programa. Program je izveden pod budnim uhom ocjenjivačkog suda kojeg čine eminentni glazbeni stručnjaci, u sastavu: dr.sc. Nikola Buble, skladatelj Duško Tambača, Mo Mirna Marić, skladatelj Ljubo Kuntarić, Mo Milan Jakić i prof. Ramiro Palmić.
U natjecateljskom dijelu Festivala sudjelovale su klape: "Leut" iz Zadra, "Fortica" iz Šibenika, "Bibinje" iz Bibinja, “Kontrada” iz Zadra, „Kampanel“ iz Zagreba, „SOL“ iz Paga, “Volosko” iz Voloskog, "Kamen" iz Kamena kod Splita, “Kamik” iz Kostrene i “Opatija” iz Opatije. U revijalnom dijelu programa, u vrijeme glasovanja publike i žirija, zabavljala nas je ženska vokalna skupina "Putokazi" i klapa "Kanat" - u acapella izvedbi.
Po ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda prvo jesto zauzela je klapa "Kampanel", drugo "Volosko" trće klapa "Sol". Publiku je osvojila klapa "Bibinje", drugo jesto pripalo je klapi "Kontrada" a treće opet klapi Sol". Dodijeljene su tri novčane nagrade u iznosu 10.000 kn, dva svečana koncetra, jedna košara sa proizvodima PIK Vrbovec, jedna akustična gitara, jedna umjetnička slika. Fond nagrada iznosi oko 33.000 kn.
Festival je vodila ujedno i scenaristica programa festivala TV voditeljica Lejdi Oreb. Program je snimala županijaka televizija Ri-Tv, te reportažno: Internet televizija, TV nadbiskupije Primorsko-goranske i lokalna postaja HTV-a.
Festival je održan uz potporu Grada Opatije, Županije primorsko-goranske, Hrvatske turističke zajednice, a otvoren je od strane predstavnika našeg generalnog pokrovitelja - Ministarstva turizma RH. Na Hrvatskom festivalu klapa i mandolina „Opatija 2011“ sudjelovali su brojni visoki dužnosnici iz gospodarstva, glazbe i politike, što ukazuje na značaj i sve veći nivo festivala koji u praksi zorno pokazuje da objedinuje našu tradiciju, kulturu i turizam, u jedinstvenoj turističkoj ponudi.
Dobro nam došli i na četvrti Hrvatski festival klapa i mandolina koji će se održati u jednom ili više gradova domaćina, kojima će mo ponuditi Festival kao veliku hrvatsku promidžbeno-turističku manifestaciju.
Zahvaljujemo svim dobrim ljudima, sponzorima i pokroviteljima, medijskim kućama te nadležnim pokroviteljima festivala. Uvjereni smo u uspjeh i perspektivu ovog velikog i izuzetnog Festivala, kojim će mo osvajat srca stranih i domaćih gostiju!
Više o nama na web stranicu Festivala: www.festival-klapa.com
Za hrvatski festival klapa i mandolina:

Ivan Dragičević, ravnatelj festivala
Ivica Žunić, umjetnički ravnatelj festivala

- 13:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 23.01.2007.

Nastanak UGOĐAJNIH klapa:


Do sada sam puno toga predvidio u klapskom svijetu, iako za to ne treba biti prorok, ali tvrdnju da će u Hrvatskoj za 10-tak godina gotovo nestati muške klape a-capella tradicinalnog izričaja tj. one koje danas dolaze na omiški i druge festivale i smotre klapa, što ću pokušati obrazložit u donjem tekstu.
Već sam od prije nekoliko godina napominjao da je u tijeku komercijalizacija hrvatskih klapa (nastanak modernih klapa koje kane puniti stadione), te klapa koje se koriste žičanim akustičnim instrumentima – u funkciji stvaranja ugođaja u turističkim destinacijama - ugođajne klape, ali me stručni dio populacije koji "vodi" klape nije shvatćao ozbiljno. Našim vrlim regionalnim muzikolozima je bitno da su sve klape dalmatinske klape, koje oni ljubomorno okupljaju uglavnom oko omiškog Festivala dalmatinskih klapa, ne primjećujući gubitak entuzijazma na hrvatskoj klapskoj sceni, kada je u pitanju a-capella klapsko pjevanje. Nije samo u pitanju gubitak entuzijazma. Našim muzikolozima ne smeta to da na sjevernom Jadranu tj. Istri i Primorju, danas postoji više „dalmatinskih“ klapa nego u Dalmaciji. U Hercegovini postoji recimo i to 15 “dalmatinskih” klapa? Zato je došlo vrijeme da i sa gledišta struke priznamo postojanje HRVATSKIH KLAPA u Dalmaciji, Istri, Primorju, Zagrebu, Hercegovini, te u cijeloj hrvatskoj i hrvatskim
zajednicama diljem svijeta.
Tvrdnja da postoje samo dalmatinske klape je štetna jer ograničavate našu tradicionalnu kulturu na jednom području na štrtu cijele Hrvatske. Osim toga krajnje je vrijeme da i vi prihvatite činjenicu da je Hrvatskoj i hrvatima potreban HRVATSKI FESTIVAL KLAPA a ne samo (kao najveći) „Festival dalmatinskih klapa“ u Omišu i okolici. Zašto ne „Festival hrvatskih klapa“ u Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Zagrebu, Puli i sl. No, zašto se čelnici Omiša boje hrvatskih klapa. Upravo zato da bi uži krug ljudi na jednom prostoru sačuvao svoje interese ne gledajući interese koji dolaze razvojem hrvatskih klapa u drugim sredinama, te nisu svjesni, ili ih nije briga, za štetu koju time nanose ukupnom hrvatskom turizmu i svima nama. Danas, tek priznavanjem nacionalnog, korisno je poticari i regionalne pristupe u razvoju klapske pjesme i posebnog izričaja koji ostaje ukorijenjen u dalmatinskoj tradicionalnoj klapskoj pjesmi.

Naglašavao sam da na festivale klapa u Omišu, Senju, Buzetu..., dolaze uglavnom mlade i manje "uposlene", uglavnom neafirmirane klape koje nastoje osvojiti što bolju poziciju u kasnijoj promidžbi. Također sam naglasio da je potreba komercijalizacije (koncertne klape) klapa ujedno gubitak entuzijazma za rad na učenju i prezentaciji tradicionalnih dalmatinskih i dr. pjesama koje čuvaju klapski izričaj ili način pjevanja.
To se događa radi zasićenosti smotrama i festivalima klapa tradicinalnog tipa (a-capela pjevanje), za simbolične napojnice i aplauze (najčešće aplaudiraju jedni drugima).
Što je zapravo smotra klapa, po mojoj definiciji, to je koncentracija velikog broja pjevača na malom prostoru kako bi pokazali sebi i drugima da nešto znaju i postoje. To je zapravo uspjeh organizatora smotre klapa da istakne sebe i svoje mjesto organizacijom velikog broja klapa za male pare - na jednom mjestu, skoro pa uludo. Uludo potrošena velika energija i vrijeme za stotoinjak dvjesto dokoličara ili prolaznika. Što bi bilo kada bi tih desetak petnest klapa bilo na desetak terasa raznih hotela ili trgova diljem nekog grada u isto vrijeme. To bi bio koristan oblik ili smisao postojanja naših klapa u funkciji turističkog ugođaja i prezentaciji hrvatske kulture.
Uzaludne smotre klapa, lokalni i neatraktivni festivali klapa, trend komercijalizacije klapa uz gubitak entuzojazma za a-capela muško pjevanje, dovodi do novog fenomena koji se zove – smanjenje broja muških acapella klapa te nastajanje modernih klapa koje koriste žičana i druga glazbala. To se događa i zbog toga jer su klape prepuštene same sebi, svom amaterizmu, svojim amaterima i pojedincima koji nameću privatna pravila. To se događa zato što malo koga u nadležnim ministarstvima za turizam i kulturu nije briga za sustavno očuvanje ovog dragocjenog oblika naše autohtone kulture.
I što se na kraju priče događa i to negdje od 2000. godine, do kada su dominirale klape u a-capela izvedbi i ženske vokalne skupine. Dakle nakon dominacije a-capella pjevanja zadnjih 500 godina, neminovnom integracijom kulture i turizma, dolazi vrijeme instrumentalnih klapa i nestajanje tradicionalnih acapella klapa koje će se zadržati duže samo u ženskim sastavima. Na sreću, pored negativnih tenzija u rasakanju acapella izvedbe, nastaje i jedan pozitivan trend nastajanja ugođajnih klapa zahvaljujući potrebama hrvatskog trtizma. Zato zapamtimo pojam UGOĐAJNE klape u funkciji integracije kulture i turizma, jer će se o tome ubuduće dosta čitati, pisati i govoriti. Ugođajne klape nisu koncertne klape koje pune stadione, jer takve ne čuvaju tradiciju i štete klapskom izričaju, već su to klape koje će za male honorare - pokriće troškova, stvarati ugođaj u turističkim kućama i destinacijama.
Na primjeru sjevernog Jadrana koji je najbliže Europi, vidi se takav trend u klapskom svijetu; Od dvadesetak muških klapa u Primorsko-goranskoj županiji danas njih viiše od polovina nastupa uz instrumente tj. gitaru, mandolinu, kontrabas.. Dugo vremena klapa Nevera je bila sama, a nakon 2000. g. Uz instrumentalnu pratnju se javljaju i danas su tu: Volosko, Opatija, Cinqvina, Tramontana, Kaštasi Krk, Kvarner, Kamik, Vinčace, Kanat i druge. Sve te klape danas imaju jednu novu ulogu u prezentaciji naše kulture i u stvaranju turističkog ugođaja kaji je nezaobilazan ako želimo imati zadovoljnog gosta. Trend će se sigurno nastaviti na cijelom . Život i turističko tržište traži svoje a klape posjeduju oblikovan kulturni proizvod u svojoj tradicionalnoj ponudi. Turističke zajednice se moraju mijenjati te sve više sudjelovati u kreiranju turističkog ugođaja. Tu su ugođajne klape već danas nezaobilazne i imat će sve više poziva. Dakle bit će i sve više klapa uz pratnju gitara i mandolina. Zašto instrumenti. jednostavno zato jer su klape sa instrumentima atraktivnije, pokretljivije, milozvučnije, lakše i duže mogu nastupati za razliku od acapella klapa, suhoparnih izvedbi, koje traže veću koncentraciju i pozornost pa se ne mogu dugo slušati.
Trend će se sigurno nastaviti pa će mo jednog dani imati Hrvatski festival acapella klapa, Hrvatski festival klapa i mandolina“ (koji slijedeće godine ide po 4. puta), i druge festivale hrvatskih klapa na hrvatskoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sve će se promjeniti. Omiš će ostati lijepa uspomena sa zasluženim vijencem priznanja u razvoju i očuvanju naše tradicinalne klapske pjesme. Za desetak godina u hrvatskoj će postojati samo ženske vokalne skupine – klape u a-capela izvedbi, dok će muške a-capela klape ostati (vj. u kazališnim kućama), iznimka koja potvrđuje pravilo također u funkciji ugođaja koji nam daruje dalmatinska i/ili hrvatska tradicionalna klapska pjesma.
Živi bili pa vidili....
I.D.

- 00:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 26.12.2006.

Budućnost hrvatskog turizma

Kako povećati naše smještajne kapacitete i poboljšati turističke sadržaje, kako bi se privuklo novih milijun gostiju od 2008. do 2012 godine, pitanje je i zadatak na koji trebaju dati odgovore tvrtke THR Internnational Tourism Consultant iz Barcelone i Horwath Consulting iz Zagreba, u svojim planovima po narudžbi Hrvatske turističke zajednice.
Novoizrađeni marketinški plan gornjih tvrtuki treba odgovoriti na osnovna pitanja naše turističke ponude a prije svega na pitanje kako produžiti turističku sezonu u funkciji realizacije cjelogodišnjeg turizma kao pitanje svih pitanja hrvatskog turizma.
Najodgovorniji u realizaciji gornjeg marketinškog plana je Vlada RH sa dva najbitnija ministarstva: Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture. U današnjem sustavu realizacije turističko ugostiteljske djelatnosti ne manju ulogu zauzimaju Hrvatska turistička zajednica, savezi turističkih zajednica na terenu te svi instituti i agencije sa prednazivom ''turistički'' kao i jedinice lokane uprave u funkciji kulturnih djelatnosti na terenu.
Odgovor na gornje pitanje može se dati ako se zna što gosti najčešće traže u mjestu koje izaberu na zemljopisnoj ili turističkoj karti. Da bi točka na karti postala izabrana turistička
destinacija gost mora donijeti odluku u skladu sa ponudom u toj destinaciji.
Paradoks je u tome što se istina uporno zaobilazi. Održavaju se brojni sajmovi, kongresi, seminari, savjetovanja, napisane su tone materijala o turizmu, a da se ne daju konačni odgovori. Odgovori su jednostavni ako su potkrepljeni činjenicama – u odgovoru na pitanje što gost želi u mjestu odmora. Ili što može naći od sadržaja u mjestu za odmor.
Gornje studije morale bi poći od činjenica kojima raspolaže Institut za Turizam – Zagreb, čije ankete govore da čak 80 do 85% gostiju dolazi u Hrvatsku na preporuku ili na osnovu osobnog iskustva u našoj zemlji. Dakle, odgovor za produžetak turističke sezone je zadovoljan gost koji je motiviran da se ponovo vrati ili da Hrvatsku preporuči svojim prijateljima.
Drugo krucijalno pitanje je kako stvoriti takav ugođaj i odnos prema gostu u ukupnoj turističkoj ponudi nekog mjesta ili cijele zemlje. Analizom faktora koji su pozitivni ili negativni, može se zaključiti da svi bitni činioci imaju dominantnu ulogu (niti jedan ne smije odvraćati gosta), kada se govori o čistoći plaža, smještaju, prehrani, ljubaznosti osoblja, urednosti mjesta, lokalnom prijevozu, bogatstvu kulturno-zabavnih sadržaja, cijenama, sigurnosti u mjestu boravka, itd.
Naj bitniji zahtjev najvećeg broja stranih turista (na koji se ne obraća osobita pozornost) jeste pitanje kako doživjeti nešto novo, iznenađujuće pozitivno, upoznati posebnost nekog kraja, zabaviti se na različit način u odnosu na mjesto ili zemlju stalnog boravka...
Gosti traže upravo ono čega mi imamo u izobilju – našu tradicionalnu kulturu (izvornu pjesmu, ples, folklor, umjetnine, domaća pića, prirodno zdrava jela, kulturu ophođenja, hrvatske suvenire, ambijentalni karakter i ugođaj određenog mjesta.
No, nažalost, odluke lokalnih i inih državnih čelnika, iako to znaju, ne idu u pravcu razvoja tradicionalne kulture iz jednostavnog razloga: jer proračunski novac nije raspoređen u pravcu razvoja kulturnog amaterizma, tradicionalizma, naše osobnosti, prepoznatljivosti... Novac je raspoređen u skladu sa njihovim (državnim) interesima, uz pomoć vrlo jakih lobija nalazi načine zadržavanja u svojim jaslama tako da se i profesionalnim kulturnim institucijama ili djelatnicima daje na kapaljku.
Zato nam zamire poljoprivreda, ljubaznost potplaćenog osoblja je usiljena, imamo male zalihe kvalitetnih domaćih vina i pića općenito, premalo se koristi mogućnosti etno glazbe, klapskog pjevanja i hrvatskog folklora i dr. Kulturnih i izložbenihb sadržaja.
Ministarstva za turizam i kulturu odnosno Hrvatska turistička zajednica, tek 2004/5 godine dolaze do spoznaje o potrebi razvoja kulturnog turizma. Za sada je to samo naj običnija sintagma. Zapeli su na popisu hrvatskih kulturnih proizvoda za strane goste – kažu za izvoz. Pomalo su zbunjeni na pomisao o razvoju kulturnog turizma. Boje se dokidanja postojeće
kulture i sadašnjeg oblika njihovog turizma kojeg obavljaju šablonski. Turistički uredi moraju početi promišljati o ''nekakvoj'' tradicionalnoj kulturi pojedinih mjesta. To ih opterećuje i prisiljava na to da vuku određene konkretne poteze. Promidžbeni materijali i prometni znakovi sada dolaze u drugi plan. U budućim prospektima će morati, po novoj logici stvari, uslikati i pokojeg hrvata u narodnoj nošnji, pa čak i klapu, umjesto dosadašnjih pustih parkova, fasada i pokojeg tovara.
Zato je integracija dvaju ministarstava, glede tradicionalne kulture, je u budućnosti neminovna. I ne samo to. Potrebna je agencija za kontrolu financija oba ministarstva, i to čim prije. Ono što se danas radi na terenu je korak do anarhije i rasipništva što se može potkrijepiti i konkretnim primjerima. Konkretnih primjera je i previše da bi im ustupao prostor, nego ih se može staviti pod isti nazivnik – korak do anarhije. Ipak, problem će morati na dnevni red postaviti Vlada i hrvatski Sabor, kad tad, čim prije to bolje, jer je već danas kasno. Ovu turističku sezonu koja je po prihodima blizu prošlogodišnje, možemo zahvaliti niveliranju europskih cijena prema euru, tako da su naše cijene za sada ostale malo niže nego u susjednim konkurentskim zemljama.
Kod razmatranja produženja turističke sezone sa 2 do 3 na više mjeseci ili cijelu godinu (kao Austrija, iako nema mora, ima nekoliko puta veće prihode od turizma), hrvatska Vlada će morati donijeti bitne odluke te uspostaviti kontrolu provođenja istih (npr. Portugal, uspostavom kontrole rada i sredstava turističkih zajednica). Dakle, nove odluke Vlade i Sabora moraju definirati i preobraziti turizam u privrednu granu od strateškog interesa za Hrvatsku. Rad neplodnih instituta za kulturu i turizam te turističkih zajednica i lokalnih odjela za kulturu, treba dovesti u red sa jasno istaknutim zadacima i očekivanim rezultatima na terenu.
Na pitanje kako produžiti turističku sezonu, dio odgovora krije se u ostvarenju hrvatskog kulturnog turizma. Moji prijedlozi, u najkraćem, su slijedeći:
1. Integrirati ministarstva za kulturu i turizam u jedno ministarstvo - u funkciji turističkog ugođaja;
2. Osnovati (odabrati) agenciju za kontolu utroška sredstava novog ministarstva, (smanjiti broj turističkih i inih sajmova, seminara i sl. te milijarde kuna pretočiti u razvoj tradicionalne kulture i kulturnog turizma);
3. Osnovati Ured za razvoj i primjenu hrvatske tradicionalne kulture (čije kompetencije bi sezale do: proizvodnje zdrave hrane, voća i povrća, zabrane uvoza poljoprivrednih i GM proizvoda, odabira tradicionalnih proizvoda, hrvatskih suvenira, organizacije ili potpore festivalima ili smotrama naše tradicionalne glazbe, plesova te kulture i umjetnosti općenito, promidžbe i animacije na teranu, održavanja okoliša, itd.);
4. Ubrzati dovršetak cestovne i ine infrastrukture oplemenjene turističkim informativnim, ugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima;
5. Ubrzati privatizaciju starijih i ostalih ugostiteljskih kuća i objekata s prvenstvom kupnje hrvatima povratnicima;
6. Administrativne i ostale usluge svesti na očekivani vremenski minimum, (stimulirati održavanje objekata, čistoću, ljubaznost osoblja, poštenje, pomaganje, davanje informacija o ostalim posebnostima i destinacijama u Hrvatskoj).
7. Trajno anketirati goste radi otklanjanja nedostataka i unaprijeđivanja tzv. integralnog turizma – što je jedna od mojih slijedećih tema.
8. Koristiti bogarstvo kulturne i prirodne baštine u svim prigiodama.

I.D.

- 20:05 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 30.10.2006.

Integracija hrvatske kulture i turizma

Svim odgovornim i zaduženim za integraciju kulture i turizma odn. za razvoj hrvatske tradicijonalne kulture (ako ih ima), u cilju stvaranja hrvatskog branda, odn. klapskog pjevanja kao imagea naše turističke i kulturne ponude


Prema priloženim člancima, vidljivo je, da je ova Udruga klapa u više navrata, dostavljala programe na javni Poziv iz područja kulture, ito na tri razine: lokalnoj, županijskoj, te za Ministarstva kulture i turizma RH. U više godina predlaganja naših programa, uspjeli smo dobiti organizaciju priredbe “Bašćinski glasi” u Rijeci (dva puta) te nekoliko koncerata klapa u Rijeci im Opatiji.
U više navrata, na najvišem nivou, predlagali smo i rogram "Hrvatski festival klapa" (nadalje HFK), gdje bi se pojavile ponajbolje hrvatske klape iz Domovine i inozemstva, ali nažalost, isti još nije prepoznat kao značajan festival za naše podneblje, i ako bi HFK bio u funkciji integracije kulture i turizma odn. produljenja turističke sezone. Naše klape, godinama, su odlazile i odlaze na više smotri i festivala klapa diljem Dalmacije, Istre i Primorja. No, i to se privodi kraju, radi zamora, istrošenosti, rutiniranosti i nesvrsishodnosti. Očito je da treba nešta novoga na hrvatskoj klapskoj sceni. Međutim, radi zauzetih busija naših klapskih centara moći, starih sveza veza i okupacije kulturnog novca, to se ne događa, i ne zna se da li će.
Osim deklarativne potpore za HFK od nadležnih ministarstava još nismo dobili nikakvu materijalnu potporu. Danas, jedino Grad Opatija i Županija PG Rijeka, imaju sluha i daju potporu HFK-a, naravno, ukoliko reagira bar jedno nadležno ministarstvo ili bar jedan veliki sponzor.
Dakle, i ako smo uvjereni u opravdanost i potrebu održavanja i u opću korist HFK-a, te potrebu promidžbe i unaprjeđivanja klapskog pjevanja kao naše kulturne posebnosti - ka stvaranju Imagea, nadalje očekujemo potporu nadležnih, iz nekoliko razloga, ito:
1) Klapsko pjevanje, iako nastalo u Dalmaciji, prihvaćeno je u primorju i cijeloj Hrvatskoj
kao tradicionalna kulturna baština (i kao takva ga treba sagledati sa tog nivoa);
2) Trenutno u hrvatskoj djeluje preko 200 klapa, nastaju i gase se spontano bez društvenog
nadzora i interesa, bez brige o razvoju i kvaliteti istih;
3) Klape su sve popularnije u posebnim prigodama, gdje se traži mirnija i prirodnija
atmosfera, osobito uz ponudu nacionalnih jela i pića te u kulturnim, sakralnim i dr.
objektima i dr. mjestima.
4) Prema našim pozitivnim iskustvima, klape su izuzetno dobro prihvaćene od strane stranih gostiju;
5) Pozitivnu energiju i ljepotu naše izvorne pjesme, klape koriste uglavnom za razne smotre,
druženja i natjecanja klapa. Korist od toga imaju uglavnom pojedinci ili grupe koje
klapski skupovi (osim festivala), na taj način promoviraju ili su takvi skupovi sami sebi
svrha.
6) Klape se medijski ne prezentiraju (za razliku od npr. limenih glazbi ili tamburica - koje
ne pristaju primorskom ambijentu), niti se sustavno prati razvoj ovog kulturnog naslijeđa
odn. narodnog izričaja. (Čast pojedincima kao što je g-din Ljubo Stipišić)
7) Klapsko pjevanje opstaje i ostaje zahvaljujući pojedincima, entuzijastima, koji ulažu
puno truda i energoje uvjereni u vrujednosti i mogućnosti koje nosi naša izvorna kultura;
8) Najviše energije i društvenog novca troši se na Festival dalmatinskih klapa u Omišu, koji
nema adekvatan turistički učinak (osim za Grad Omiš). Iako isti najkvalitetnije prezentira
klapsko pjevanje (ima TV prijenos), te njeguje i unaprijeđuje dalmatinsku klapsku
pjesmu, same klape i hrvatski turizam od ovog festivala nemaju velike koristi.
9) Klapsko pjevanje i klape, ne promiču i ne prihvaćaju naše Turističke zajednice u svojim
planovima i programoma, te ne prezentiraju ovaj oblik narodnog folklaora u turističkim
plaktima i prospektima, dok ogromni novac troše na sajmove i štandove diljem svijeta;
10) Dokazano je, da Ugođaj i pozitivna iskustva dovedu cca 43 % gostiju a rodbinske prepo-
ruke i poznanstva cca 38 %, dakle preko 80% svih gostiju iz inozemstva. Poznato je i to
da u skladu sa tim činjenicama nisu raspoređena sredstva za turističku promidžbu i mani-
festacije koje čine ugođaj u našim turističkom centrima i primorskim mjestima;
11) Iz priloženog pisanog materijala vidljivo je da je ova Udruga klapa nudila više programa a
osobito naglašeno Hrvatski festival klapa (pred Vama u jednom od priloga ovog bloga).

PRIJEDLOZI:
U vrijeme lutanja i nagađanja kako unaprijediti hrvatski turizam, podići kvalitetu ponude i
produžiti turističku sezonu, ova Udruga, pored ostalih, nudi slijedeće prijedloge:

1. Polovinu od 50 milijuna kuna, koje se u 2007. godini namjeravaju “baciti” na turističke
sajmove, dnevnice i neplodna putovanja, pretvioriti u turistički UGOĐAJ kroz poticanje
hrvatske nacionalne ponude (priroda, suveniri, kultura, specijaliteti, nac. jela, vina, nošnje
i dr. posebnosti).
2. Prihode i rashode turističkih zajednica staviti pod kontrolu privatne ili državne tvrtke koja
će kontrolirati raspodjelu novca, planirati strategiju razvoja, educirati i koristiti turističke
kadrove te podići kvalitetu ponude i prezentacije.
3. Agresivnom promidžbom kulturnih znamenitosti, klapskog pjevanja u svim primorskim
mjestima, folklora, nacionalnih jela i pića, sportskih priredbi, prirodnih ljepota i dr. uz
snižavanje posezonskih cijena, produžiti turističku sezonu sa 3 na najmanje 6 mjeseci.
4. Klapsko pjevanje kao izvornu kulturnu baštinu, promicati kao IMAGE naše kulturno-
zabavne ponude. Poticati nastajanje klapa u svim turističkim mjestima. Obvezati sve
turističke zajednice i agencije da pored ostalog nude prvenstveno naš nacionalni ugođaj-
jela, pića i pjesmu…
5. Naš je moto - ponuditi strancu sve što imamo a on nema, povećati potražnju za našim po-
sebniostima i ljepotama, privući što veći broj (bogatih) gostiju, učiniti sve da se u
druženju sa nama ugodno i sigurno osjećaju, uposliti što veći broj konobara, kuhara,
recepcionera, tur. vodiča, vozača, pjevača…te produžiti turističku sezonu.
6. Osobito, kao udruga klapa, a u funkciju promidžbe i unaprijeđivanja naše kulturne
baštine te obogaćivanja naše turističke ponude, predlažemo da se sa najviše državne
razine podržati Hrvatski festival klapa kao svojevrsna turistička atrakcija u vrijeme
psezone (npr. tijekom rujna ili listopada). Kako festival klapa još nemamo na državnoj
razini, isti bi pomogao u promidžbi, tretmanu i razvoju ovog oblika naše izvorne
kulturne kao naše posebnost i jednog od nezaobilaznih činbenika primorskog ugođaja.
7. Ostalo prema prilozima ovom dopisu… uz pouku svim turističkim zajednicama: "nije vaša osnovna
uloga zbrajati noćenja i utjerivati turistički pristojbu nego tražiti načina kako stvoriti ugođaj za
zadovoljna gosta - trošeći turističku pristojbu", Sve drugo su nije u skladu sa Zakonom o
turističkim zajednicama...

Unaprijed sam zahvalan svima - osim onih koji bi radije da nisam napisao gornji naslov!
I njima poruka:
I vaše vrijeme prolazi, i ako prodate Hrvatsku, hrvatska pjesma će ostati, ali vas neće biti!

Sa nadom - ID

- 21:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 13.10.2006.

škola klapskog pjevanja

Kulturno-zabavna udruga
"Opatija"


TEMA: ŠKOLA KLAPSKOG PJEVANJA
(stvaranje hrvatskog imagea)

Škola: Tip I:

Od strane KZU "Opatija" cijenjenom čitaocu dostavljamo prijavu ponuđenog programa sa nazivom ”Škola klapskog pjevanja" (sa podružnicama u ostalim primorskim centrima).
Uz prijavu projekata i financijski plan, nudimo obrazloženja ovog idejnog rješenja te njegovu opravdanost i potrebu izvođenja na području većih gradova te u buduće u ostalim primorskim i dalmatinskim centrima.
Koristila bi se po mogućnosti infrastruktura kazališnih kuća i postojećih glazbenih škola.
Poznato je da gotovo sve klape i zborovi imaju probleme radi nedostatka kvalitetnih pjevača a poglavito tenora i soprana. Klape su prepuštene same sebi kod pronalaženja i obuke pjevača što koči njihov ukupan rad, razvoj i kvalitetu amaterskog pjevanja.
Kao uvjet za formiranje “škole” klapskog ili amaterskog pjevanja u većim hrvatskim centrima, pored financijske potpore lokalnih jedinica općina i gradova nadamo se i odgovarajućem prostoru za rad. Škola bi imala dva zbora muški i ženski i najmanje dva stalna honorarna umjetnička voditelja u jednom centru.
Tijekom cijele godine Udruga bi pratila rad voditelja i pjevača, surađivala sa klapama na terenu oko usklađivanja potreba za pjevačima, brinula o prijemu novoih kvalitetnijih pjevača, davala oglase, instrukcije, te primala ponude za audicije i dr. Klape bi upućivale pjevače na privremeno školovanje. Škola bi imala odgovarajuće svjedodžbe ili potvrde o završenoj obuci za klapskog/zbornog pjevača.
Godišnji troškovi “škole” klapskog ili amat. pjevanja (za početak recimo - u Rijeci), bili bi slijedeći:
- Putni troškovi i ostali troškovi svih kandidata cca 12.000.00 kuna,
- promidžbeni troškovi cca 5.000.00 kn,
- trošak obrade pjesama i kopiranja nota cca 4.000.00 kn,
- troškovi organizacije i vođenja škole cca 7.000.00 kn.
- troškovi min. dva voditelja (32 sata x 10 mj. = 320 sati x 100 kn. = 32.000 kn.
Dakle, ukupni troškovi škole klapskog pjevanja za jednu godinu, iznose cca 60.000. kn.

Potporom gornjem programu, klape bi imale osiguran podmladak za amaterske pjevačke skupine (zboraove i klape), a npr Rijeka centar županijske obuke klapa na ovim prostorima. Vremenom bi ostali županijski centri u primorju i dalmaciji otvarali svoje podružnice ove škole. Obukom klapskih pjevača počelo bi organizirano i sustavno podizanje kvalitete a time i promicanje klapskog pjevanja odn. klapske pjesme kao tradicionalne hrvatske kulture.

Škola: Tip II:

Odlukom i financijskom potporom ministarstva kulture, obuka i formiranje novih klapa uvelo bi svako hrvatsko kazalište, u cilju poboljšanja i zaštite tradicionalnog klapskog pjevanja. Izvorno klapsko pjevanje najbolju zaštitu imalo bi u hramovima hrvatske kulture - kazališnim kućama. To bi bio put ne samo zaštite nego i svjetske prezentacije. Klapsko pjevanje je svjetski raritet, pa bi se njegovom zaštitom putem UNESC-a stekli uvjeti za integraciju istog u našu turističku ponudu.
Već je u prijašnjim člancima naglašeno da najbolje klape treba profesionalizirati a klapsko pjevanje proglasiti imageom grvatske kulture i turizma. Klape su idealna spona u integracviji kulture i turizma, čime se zanose oni u turizmu i kulturi koji gotovo ništa ne rade na tom planu.

Škola: Tip III:

Primjer iz Opatije;
KZU "Opatija" je otvorila novu sekciju pod nazivom Omladinski zborovi Grada Opatije. Sekciju Čine Ženski i muški zborovi učenika osnovne i srednje škole od 14 do 21 godine. U prvoj fazi iskorišten je ženski školski zbor koji je proširen sa srednjoškolkama. U drugoj fazi formira se muški zbor osnovne škole "Opatija" i oglašavanjem proširuje na omladinski muški zbor Grada Opatije. Sve je pokrenuto, sekcija je počela sa radom, te će se za par godina stvoriti podmladak za nove klape ili za popunu postojećih klapa i zborova na području Grada.

Ukoliko klapsko pjevanje kani postati ”hrvatski kulturni proizvod za inozemstvo” ili image hrvatske turističke ponude, smatramo potrebitim osigurati uvjete za realizaciju i ovog programa u svim mjestima i gradovima gdie je to moguće. Osobito u Dalmaciji, Primorju, Istri te Zagrebu, gdje je klapsko pjevanje već odavna zaživjelo. Krajnje je vrijeme za zaštitu klapa i klapskog izričaja. Osobito je krajnji trenutak da se Ministarstva kulture i turizma dogovore sa lokalnim jedinicama o potrebi osnivanja i održavanja Hrvatskog festivala klapa (program također nudimo) u funkciji produljenja turističke sezone...


Predstavnik KZU "Opatija"

- 00:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.04.2006.

Primorske klape - I

Klape u «Voloskom» (Opatiji):

Volosko je po mnogo čemu specifičan stari gradić na ulazu u Opatiju iz pravca Rijeke. Nažalost, kulturno zamro ili - tek se budi. U uređenom kulturnom domu «Volosko» igra se tenis, vježba karate, igra šah, fitnes i sl. aktivnosti. Uz puno truda Grad Opatija se odupro ideji da se dio Doma pretvori u lokalnu oštariju. Osnovno obilježje čine mu lokalni borci protiv alkohola, koji tumaraju osobito u ono vrijeme bez turista. Od kulturnih čimbenika ističu se slikar/glazbenik K. Frank i slavonsko/primorski kantautor LJ. Kuntarić. Gradić kao stvoren za klape, ali....
Muška klapa «Volosko», ovdje je nastala koncem 1995. godine i djelovala oko 7 godina. Za to vrijeme gradić Volosko nije dao niti jednog klapskog pjevača. Iako su klapski glasovi otvarali mjesne poneštrice, to je bilo sve od interesa za klapsko pjevanja. Trg «Brajdica» u centru starog grada, kanili smo pretvoriti u tradicionalno ljetno okupljalište klapa i drugih izvođača. Izradili smo i ponudili program (i projekt), o toj manifestaciji koju smo predviđali na dulje vrijeme. Grad Opatija dao nam je 20.00 kn inicijalnih sredstva za uređenje Trga i početne priredbe. Ali, umjesto da nam prepuste trg za ono što je prirodno i kulturno, što bi prezentiralo ovo mjesto, čelnici mjesnog Odbora na trgu postavljaju tri betonska tenis stola a trg su ogradili visokom žičanom ogradom da ne bježe tenis loptice. Tako je ideja oživljavanja Voloskog klapskom pjesmom, nažalost morala nakon nekoliko godina utihnuti, unatoč upornosti da na tome ustrajemo. Ali ne u potpunosti. Na Mandraću, lučici ispred «Plvog podruma» i «Bevandice», danas nastupaju povremeno muške klape i iz KZU «Opatija», «Opatija», «Volosko» i dr. gostujuće klape. Naše nastojanje da se smotrom klapa oživi «Mandrać» ipak je od 2005. godine po prvi puta otpočeo ostvarivati Mjesni odbor na nagovor ženske klape «Volosko.
Ženska klapa «Volosko» je nastala u rujnu 1999. godine. Dakle, u pauzi probe muške klape «Volosko» rujna 1999. odine, došle su moje prijateljice i kasnije suradnice Slavica K. i Dragica M. Slijedio je dogovor oko osnivanja ženske klape «Volosko». Njih dvije su dovele cure na prvu osnivački sastanak a ja sam preuzeo obvezu vođenja istog i predložiti izmjenu statuta udruge radi proširenja udruge.
Dana 05.10.1999. godine, dogovoren je prvi sastanak na kojem su 9 cura potpisale pristupnice (koje čuvamo u arhivu udruge), a pošto je među njima bila jedna profesorica glazbenog odgoja Lidija B. održana je i prva proba ženske klape «Volosko». Oko imena nije bilo dileme. Po uzoru na mušku klapu logičan je bio isti naziv ženske klape. Rad klape je blagoslovio i velečasni J. Šimac te nam je osigurao prostoriju za probe.
Ženska klapa «Volosko» djelovala je dvije godine kada su polovinom 2001. godine nastali nesporazumi u muškoj klapi. Tada se polovinu članica ženske klape «Volosko» odvaja i formira ž. Klapu «Kamelija» Klapski udar dogodio se koncem 2001. godine kada se nasilno mijenja vodstvo udruge a obje klape «Volosko» i istoimena udruga, nastavljaju sa radom sa prepolovljenim brpjem članova. Tada je druga polovina članova osnovala KZU «Opatija» u kojoj je nastavila sa radom m. kl. «Opatija», novonastala ž. kl. «Kamelija» i u novom sastavu muška kl. «Volosko». Dan raskola ž. kl. «Volosko», dakle, nije i dan nastanka ove klape. Ova klapa je nastala dvije godine ranije. Istina je jedna i ona se mora uvažavati bez obzira na kojoj se strani nalazila. Pojedinac dakle, ne može imati ili posjedovati klapu. To je dobrovoljna skupina različitih osoba koje ujedinjuje pjesma.


Gledajući iz perspektive devedesetih godina, kada u Opatiji nije uopće bilo klapa, nitko se ne bi nadao da će u 2006. godini djelovati čak 6 klapa, kako sam već pisao o tome (najmlađa je m. kl. «Vokalisti Liburnije»). Imamo dakle danas po četiru muške i dvije ženske klape. Grad Senj, recimo radi usporedbe, koji svake godine organizira festival sjevernojadranskih klapa, nema svoju mušku klapu.
Problem je što ni danas Grad Opatija i TZ Grada nije prihvatio postojanje klapa kao svoju kulturno-tuističku zanimljivost, nego neki gradski vrli čelnici i lokalni Novi list, klape ovdje doživljavaju kao namet iz Dalmacije. Istina je da u tijeku turističke sezone, Opatiji trebao čak desetak klapa. To je istina i odgovor onima iz prethodne rečenice, iako istu ne žele čuti ni vidjeti. Našima smo na žalost još namet, a stranim gostima ugođaj za pamćenje. I zaključno -
Priča o nastanku prve opatijske klape, muške kl. «Volosko»:
Još dok nismo bili klapa, kao veselo društvo pjevali smo u jednoj konobi. Gospodinu s kravatom iza susjednog stola to se jako dopalo. Slijedi pitanje – dečki koja ste vi klapa? Htio sam reći «Volosko» ali me Zoran preteče i reče «Tramontana». Nismo se nasmijali pa je čovjek to shvatio ozbiljno. Otkuda ste? Neko reče iz ovih krajeva, neki su prije pjevali u klapi «Kastav» a neki kl. «Levant» - što je bila istina. Od mojih budućih klapskih suradnika tu su bili: Zoran, Mićo, Ogi, Veco, Kane, Štokan i Froćo. Kad je gospodin otišao, društvo se uozbiljilo i probe su počele u Istarskoj vili na Kastvu. Imali smo ukupno tri tjedna da uskladmo 12 pjesama. Četiri glasa su funkcionirala. Termin nastupa je dogovoren za jednu pjesničku večer u restoranu «Mladenka» u Viškovu. To je bio jedan od najuzbudljivijih i najuspješnijih nastupa.
Puni elana, nedugo potom smo se okupili i klapa «Volosko» je krenula sa radom. Probe smo održavali u prostoriji pastoralnog centra «Alojzije Stepinac» u Voloskom. Izgled starog grada Volosko me potakao na ime klape. Ugodno je bilo pjevati ispod volta starog grada. Muška klapa klapa «Volosko» osvojila je na festivalima dva prva i dva druga mjesta u Senju, jedno prvo mjesto u Buzetu, jedno finale u Omišu te brojne druge uspjehe i nagrade.

Ovjerava ID

- 21:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kako pomoći klapama-I

ZAMP bi mogao pomoći KLAPAMA


PRIJEDLOG: OSLOBODITI OD NAKNADE ZA JAVNO IZVOĐENJE KLAPSKIH PJESAMA NEAFIRMIRANE
KLAPE KOJE ZA SVOJE NASTUPE NE NAPLAĆUJU ULAZNICE NEGO SU U FUNKCIJI
OČAVANJA HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE I NAŠE KULTURNO-ZABAVNA PONUDE

1. Ukoliko se kojim slučajem neka naša mlada neafirmirana klapa najavi putem tiska za nastup ili koncert na nekoj terasi hotela, na trgu starog grada i sl. kako bi uveselila turiste ili prolaznike, gdje se očito ne prodaju ulaznice a članovi klape u najboljem slučaju dobivaju plaćene putne troškove, umjesto dopisa hotelskoj kući odn. domaćinu koji je pozvao klapu, da se očituje o pjesmama koje su iztvedene, a koje je ZAMP “zaštitio”, zamp bi mogao na više načina pomoći klapama.
2. Kao preduvjet, prije svega, ZAMP bi morao razlikovati našu amatersku od profesionalne glazbene scene ili izvedbe, nastupe sa naplatom ulaznica od amaterskih nastupa bez nenaplate, autorizitrane od neautorskih narodnih primorskih napjeva koje izvode klape. Poznato je kod toga da su vremenom pojedini autori samo prepravljali i na svoj način dorađivali izvorne narodne pjesme u klapskoj izvedbi a takove pjesme klape danas uglavnom i izvode.
3. Radi neselektivnog postupanja ZAMP-a klape se ne pozivaju, odnosno ne mogu se slobodno medijski predstavljati (najavljivati nastupe), a da ne budu "kažnjene". Kažnjene, zato što se događa da hotelska kuća ili pojedini lokali koji bi želili uveseliti goste, ne pozivaju klape radi postupanja ZAMP-a. ZAMP bi se trebao putem svog predstavnika na terenu, uvjeriti, diskretno obavljenim izvidom, o kakvom se nastupu radi (prema točki 1 i 2).
4. Već sam prije cca godinu i pol naveo u pismu ZAMP-u da klape kao udruge, odn kulturno-zabavne udruge klapa kao što je Udruga sjevernojadranskih klapa “USJAK”, novost su na hrvatskoj glazbenoj i kulturnoj sceni. Vrijednost pojave sve više klapa i udruga istih za sada nitko ne volarizira niti se sustavno skreće pozornost na iste. Što je znak da ne vrednujemo svoju kulturnu baštinu odn. što je samo po sebi nedostatak kulture. Klape i udruge klapa iako amaterske, u prilici su a i pokušavaju organizirati klapske priredbe smotre, festivale, koncerte i sl. Ukupan prihod istih, ukoliko se ostvari, koristiti se uglavnom za unaprjeđibanje rada Udruge kojoj je cilj unaprijeđivanje i očuvanje klapske pjesme kao autohtone hrvatske kulturne vrijednosti.
5. Hrvatsko društvo skladatelja u funkciji zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP), još uvijek klape i njihove manifestacije trpa zajedno i neselektivno sa drugim izvođačima koji izvode prve-nstveno autorizirane pjesme. Radi se očito o nedostatku pravila i kriterija u raspoznavanju tradicionalnog narodnog i pojedinačnoh autorskog prava, odn. općih i pojedinačnih vrijednosti.
Kako sam na čelu KZU "Opatija" tj. udruge klapa koja ima početnih iskustava okupljanja i održavanja klapskih priredbi, gornje nedefinirano stanje u pristupu ZAMP-a umnogome nam otežava rad. Veće klapske priredbe, smotre, koncerti i dr. mogu se realizirati samo ako se klape kao skupina velikog broja izvođača, odreknu honorara. To znači da ovakve priredbe ne mogu funkcionirati na komercijalnooj osnovi tj. da nema profita u kojem bi ZAMP tražio učešće autorskih prava kojeg u klapskom pjevanju uglavnom nema. Autorizirane (prepravljene) klapske pjesme uglavnom štete onom tradicionalnom u klapskom izričaju, a osim toga za prepravljeno se traži naknada autorskog prava, pa bi (takve pjesme) klape trebale izbjegavati jer ne mogu plaćati "novog" autora.
6. Pored očuvanja i promidžbe tradicionalnih vrijednosti, udruge klapa su u mogućnosti da organiziraju i humanitarne priredbe što je još jedna dimenzija pozitivnog djelovanja istih.
No, postavlja se pitanje, gdje je i dali ZAMP ima i koliko je opravdan i racionalan interes ZAMP-a , da uzima od ovakvih priredbi, ma koliko mogao naći uporište u pozitivnim zakonskim propisima.
Pored navedenih priredbi, Udruge klapa i same klape mogu se koristiti i za afirmaciju klapskog pjevanja u funkciji sadržaja kulturno-zabavne ponude u hrvatskoj turističkoj ponudi. Naši programi trebaju doprinjeti tomu da klapsko pjevanje kao hrvatska izvorna glazbena baština, postane “image” naše turističke ponude te da privuče što više stranih turista. Da li nas sadašnji stavovi ZAMP-a ograničavaju u tome?
7. Za to očekujemo više razumjevanje i suradnje, tako da se ZAMP odriče naknade za javno izvođenje pjesama u organizaciji klapskuih amaterskih udruga, osobito od onih koje su namjenjene za očuvanje tradicionalnih vrijedniosti, općeg dobra i onih namjenjenih za humanitarne svrhe. zATO, Očekujemo nadzor priredbi od strane ZAMPA na terenu, neka se isti uvjeri ako je klapa izašla iz okvira amaterskog.
8. U kombinaciji klapa i popularnim estradnih umjetnicika, mogu se organizirati veliki koncerti, odn. može doći do ostvarivanja ekstra prihoda. To je cilj ne samo klapa, solo i dr. pjevača nego i udruge ZAMP, koja je svojim radom, djelovanjem i zakonskim propisima, sebe izdigla, mislim - nepravedno, iznad svih udruga. Dakle, više boljih klapa, mogu donijeti korist ne samo zampu. da bi klapa postala kvalitetna treba istoj puno vremena, rada, odricanja i strpljenja zampa. Jednostavno rečeno, plodove treba brati kada su dozreli, a ne čupati korjenje zato što to piše u zakonu.
9. Velikom broju klapa i udruga klapa prvenstveni cilj je druženje, ljubav prema pjesmi i očunavnju klapske tradicije naših primorskih i/li dalmatinskih i inih krajeva. Zato se nadamo da će ZAMP razmotriti amaterske probleme klapa te da će oslobodi mlade klape i amaterske klapske udruge od nameta za javno izvođenje pjesama hrvatskog narodnog kulturnog naslijeđa, za priredbe koje ne služe za komercijalne svrhe nego za našu promidžbu i opće dobro.
10. Za dobrotvorne i komercijalne nastupe, predlažemo zampu da ne umanjuje naknadu od onih 10 procenata za prodane ulaznice, nego da se svojim akcijama (sponzorima) uključi u promidžbu tih koncerata kako bi napunio dvoranu i uvećao tih 10 procenata za svoju korist.

Za kzu “Opatija”, predsjednik D.I.



- 16:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.03.2006.

10 godina Klapa u Opatiji


U Opatiji trenutno djeluje šest klapa ito: m. kl. "Opatija", "Volosko", "Vokalisti Liburnije" i "Mirakul", te ženske kl. "Kamelija" i "Volosko", o kojima ukratko iznosimo slijedće:

Kronološki prikaz nastanka klapa u Opatiji nalazi se već opisan u ovom blogu, pa bi se osvrnuo na današnje stanje klapa u Opatiji i miljeu u kojem iste djeluju.

10. obljetnica nastanka 1. klape m. kl. "Volosko" i djelovanja klapa u Opatiji, upriličena je i proslavljana u hotelu "Mozart" Oatija dana 17.12.2005. godine. Prisustvovalo je u programu 5 klapa ito: m. kl. "Sklad" Bakar, ž. kl. "Mareta" bakar, te domaće klape udružene u Kulturno-zabavnu udrugu "Opatija" ito: m. kl. "Opatija", m.kl. "Volosko" i ž.kl. "Kamelija". Proslavi su, u petosatnom programu pored klapa sudjelovali i predstavnici susjednih Općina i TZ-a, a kao domaćin predstavio se i gradonačelnik Grada Opatije g-din Amir Muzur, zaželivši klapama uspješan daljnji rad i doprinos u integraciji kulture i turizma na prostoru Liburnije. Program je vodila Irena Grdinić. Ukupan program snimala je kamera, te danas imamo sažetak od oko pola sata na DVD-u.

Klape udružene u KZU Opatija djeluju, redom: m.kl. "Volosko" od studenog 1995. odine, "Opatija" od konca 2000 godne, ž.kl. "Kamelija" od konca 2001. godine te "Vokalisti liburnije" od konca 2005. godine. Time je zaokružen broj klapa koje djeluju u Opatiji putem ove Udruge. U planu je stvaranje klapskog podmlatka kroz školu klapskog pjevanja te kroz Gradski dječji zbor. O dječjem zboru razgovarat će se sa uskoro sa predstavnicima za kulturu grada Opatije.

Ukratko o klapama udruženi u KZU "Opatija", pojedinačno:

M. Klapa "Volosko" nastupa u raznim prigodama a-capela izvedbama te koristeći akustične instrumente mandolinu i gitaru. Dva puta je osvojila Prvo mjesto na festivalu klapa u Senju, te prvo mjesto 2005. god. na festivalu klapa u Buzetu. Cijena klape za pojedine nastupe iznosi od 2000 do 4000 kn, ovisno o prigodi i mjestu održavanja nastupa/koncerta.

Klapa "Opatija" nastupa također u raznim prigodama a-capela izvedbama te koristeći akustične instrumente dvije mandoline i gitaru. nastupa uglavnom na liburnijskom i riječkom području. Najčešće nastupa pred stranim gostima u hotelskim prostorima Opatije.
Izvodi izvorne dalmatinske, primorske i pjesme duhovnog izričaja. Na festivali istarskih klapa: Buzet 2004. klapa ”Opatija” je osvojila drugo mjesto te na festivalu sjevernojadranskih klapa Senj-2004. treće mjesto. Može se dobiti po cijeni od 2000 do 3.500 kn, opet ovisno o mjestu i prigodi nastupanja.

Klapa "Kamelija" nastupa u raznim prigodama a-capela kao i druge ženske klape. Najbolje rezultate postigla je na festivalu klapa u Buzetu 2004. i 2005. godine kada osvaja nagradu za napjeve izvođene sa elementima istarko/primorskog izričaja, te na Omiškom festivalu drugo mjesto na izlučnoj večeri debitanata. Trošak nastupa "Kamelija" stoji oko 2000 kn.

Vokalisti liburnije, kao nova muška klapa, tek su započeli rad pred pola godine, a po prvi puta pojaviti će se na festivalu istarskih klapa u Buzetu 31.03.2006. godine. Pripremaju koncerte sakralne i duhovne glazbe za prigodne nastupe diljem Hrvatske. Posebnost izričaja vokalistima može zagarantirati puno nastupa i dugu karijeru. U vremenu koje dolazi, formirati će cijenu pojedinih nastupa. Za nastupe u sakralnim objektima sve prihode kane donirati za namjenu održavanja istih.

Za sada je za razvoj klapskog pjevanja u Opatiji i Liburniji, jedina prepreka slaba promidžba klapa od strane lokalne novinske kuće "N. list" Opatija, koji se još uvijek ne može prilagoditi novim trendovima i kvalitetnijem djelovanju nove lokalne vlasti na čelu sa gradonačelnikom A. Muzurom.
No, svaka sila za vremena.

Za sve podatke, te za ev. ponude nastupa, molimo nazvati na br:
051-430-437, fax. 051-430-424

Uz pozdrav!

- 17:23 - Komentari (6) - Isprintaj - #

petak, 05.11.2004.

KULTURNO-ZABAVNE UDRUGE I KLAPE U OPATIJI

Događaju se danas čudne stvari u klapkom svijetu. Ministarstvo za kulturu RH uviđa značaj klapa u promidžbi Hrvatske i našeg turizma kroz kulturno-zabavnu ponudu. Govori se sve više o kulturnom turizmu te integraciji kulture i turizma. Uviđa se značaj prezentacije našeg klapskog pjevanja kao novosti u k-z ponudi. No, tu nastaju i određeni problemi. Klape i klapski pjevači su amateri. Kako podržati klape institucionalno - postaje veliki problem. Kako podržati rad nevladinih neprofitnih udruga sredstvima koja nisu za to namjenjena. Kako promjeniti svijest ljudi u turističkim zajednicama i osobama zaduženim za kulturu u našim općinama i gradovima, kada te osobe imaju vječite mandate da kroje našu kulturnu i zabavnu sudbinu. Postoje osobe koje dočekaju penziju na jaslama turističkih zajednica a koje su u svom radnom vijeku uglavnom zbrajale noćenja stranih i domaćih gostiju, distribuirale promidžbene materijale te posjećivale brojne inozemne i domaće sajmove. Uzalud, jer su danas turističke zajednice onakve kakve danas jesu, zaista nepotrebne ili uteg našoj turističkoj ponudi i turizmu uopće. O toj problematici imao bi elaborirati cijeli novinski dvolist, pa vas ne bi dalje zadržavao. Na drugoj strani, naš uvaženi minister B. B., također uviđa problem – kako afirmirati i iskoristiti našu narodnu kulturu u raznim tradicionalnim oblicima od pjesme, glazbala, hrane, nošnji, suvenira i td. Što se klapa tiče napravio je veliki iskorak, ali nažalost u krivom smjeru. Priznao je klape kao budući kulturni proizvod za inozemstvo, ali nije našao načina da pomogne klapama u razvoju ovog, po meni, najvažnijeg segmenta tradicionalne kulture od Hrvata. (Dalmatinci su akođer Hrvati – za one koji ne žele priznati da je klapska pjesma tradicionalna hrvatska kultura). Umjesto da pomogne klapama u njihovom razvoju, organiziranju, selekciji pjesama, hijerarhiji klapa, u organizaciji festivala hrvatskih klapa, u obuci klapskih pjevača, u financiranju klapskih stručnjaka i td, danas naše kulturno ministrastvo pomaže jednom pojedincu u Americi koji kao promiče naše pjesme na lokalnim radio postajama nižeg ranga te u klubovima diljem Amerike. Od te prezentacije klape danas zaista nemaju nikakve opipljive koristi. Nekoliko klapa je prestalo surađivati sa g-dinom Bachom, ali on i dalje širi svoju mrežu na one klape koje još nisu pjevale za njega. Na početku cijele priče, htio sam i želio postati samo klapski pjevač. No kad sam otkrio koliko je taj svijet neorganiziran, nepomognut, nesvaćen te iskorištavan od strane pojedinaca a na štetu hrvatske kulture općenito, nisam mogao samo pjevati u klapi. Evo uktarko puta koji sam prošao od 1995. god. do danas, a da se stanje u odnosu prema klapama nije bitnije promjenilo: Osnovao sam tri kulturno-zabavne udrugeito: Kulturno zabavnu udrugu “VOLOSKO” Opatija, Kulturno zabavne udruge "Opatija" te Udrugu sjevernojadrnskih klapa «USJAK». Osnovao sam ili pomogao osnovati uz pomoć dragih mi osoba klape: mušku kl. “VOLOSKO”, žensku klapu “VOLOSKO”, m. kl. “OPATIJA” , ž. kl. "KAMELIA", a u tijeku je osnivanje m. klape "Vokalisti Liburnije". Kronološki kako slijedi:
1. Prvi nastup Klapa “Volosko” imala je 03.11.1995 godine. Koncem 1995. godine, nailazimo u Voloskom na razumjevalnje i potporu Župnika Josipu Šimcu, kada nam ispred Pastoralnog centra “Alojzije Stepinac” ustupa prostoriju za probe. Dajemo ime klapi “Volosko”, prema imenu ovog primorskog gradića. Prvi uspjeh ova klapa bilježi u Senju na festivalu sjevernojadranskih klapa, kada osvaja prvo mjesto 1999. god. Ova klapa osvaja u Senju još dva druga i jedno prvo mjesto (u nešto izmjenjenom sastavu), te god. 2002. sudjeluje u finalnoj skupini klapa na Omiškom festivalu.
2. Sve udruge klapa kao osnovni zadatak imaju (i danas djeluju – iako zenska kl. «Volosko» više nije pod mojim vodstvom) obogaćivanje kulturno-zabavne ponude te prezentacija klapskog pjevanja kao autohtonog izričaja hrvatske kulture, a osobito predstavljanje klapske pjesme stranim gostima u okviru naše turističke ponude. Na sreću, klapska pjesma je sve popularnija i u ovim krajevima pa je prilika da ju ponudimo kao poseban glazbeni, turistički i kulturni ugođaj ili nešto po čemu će nas zapamtiti naši gosti. Dosadašnji sve brojniji nastupi klapa pred stranim turistima imaju izuzetno lijep i ugodan prijem. Nadalje u tom pravcu očekujemo suradnju i potporu od strane hotelskih kuća, suvremenijih turističkih zajednica i naravno svih medija kao nezamjenjivih čimbenika u promidžbi kulturnozabavnih sadržaja.
3. Ženska klapa “Volosko”, osnovana je 05. listopada 1999. godine, a svoj prvi nastup imala je zajedno sa muškom kl. “Volosko” i mandolinskim orkestrom “Fratelanac” iz Rijeke, već za Božić nakon nepuna dva mjeseca postojanja. U tom roku članice ove klape uspjele su pronaći sponzore te sašiti odore. dr. Ova klapa i m. klapa "Volosko" kao udruga dijele se koncem 1999. g. na još dvije klape ito kl. "Opatija" i ž. kl. "Kamelia" kojima se pridružuje i m. klapa "Luka-Opatija" djelujući nadalje u novoj udruzi KZU "Opatija"s sve do konca 2004. godine kada se gasi radi odlaska I tenora Marka Fortunata u Zagreb.
4. Klapa “OPATIJA”, počima sa radom 01.09.2000. godine. Od ukupno 10 članova danas ju čine 4 člana bivše klape “Volosko”. Klapa “Opatija” imala je svoj prvi nastup zajedno sa ženskom klapom “Volosko” dana 28.06.2001. godine u hotelu “Marina” M. Draga. Ova klapa nastavlja sa nastupima u turističkoj sezoni 2001. do 2004. god., održavajući i redovite probe i bez potpore Grada. Vremenom je ostvarila specifičan izraz klapskog pjevanja uz pratnju akustičnih instrumenata (gitara i mandolina).
5. Koristeći dostignutu kvalitetu klapa predlažem te organiziram proslavu 3. obljetnice klape Volosko u hotelu “Mozart” Opatija. Traže se sponzori, glazbeni suradnici i dr. u čemu svi članovi klape daju svoj doprinos. Uspješna obljetnica klape pred uvaženim čelnicima Grada, kako sam pretpostavio, dala je plodne rezultate u financijskom praćenju Udruge u narednim godinama. Prve odore šivaju se 1997. a druge 1999. i jakne 2000. godine. Kupljena je ak. gitara, sintisaizer i harmoneta. Osigurane su dvije prostorije za probe. Dobivamo sponzorstva puta za odlazak dva puta u Italiju, dva puta u Omiš, više puta u Senj i dr. Klapa Volosko prestaje sa radom od svibnja 2003. do studenog 2004. godine. Koncem 2004. godine ponovo je otpo
eo rad m klape "Volosko" ato je okrunjeno pobjedom na festivalu Istarskih klapa u Buzetu-travanj 2005. godine. Rad ove klape nadalje se prilagoava opatijskom ambijentu i turistikoj potraznji.
6. Dana 01.07.2000. god. sazivam sve županjske klape i ispred ove Udruge, u suradnji sa S.K., osnivamo Udrugu sjevernojadranskih klapa - USJAK, koja danas ima aktivnih 20 članica. Ispred USJAK-a kontaktirao sam g-dina Prpić Ivana (direktora festivala), te predlažio da “Smotra klapa u Senju” promjeni ime u “Festival sjevernojadrnskih klapa - Senj” što je Festivalski odbor i prihvatio. Koncem 2000. godine posebno mi je bila čast organizirati jubilarni Božićni koncert klapa - za 2000. Kristov rođendan. Zajedno sa suradnicom S. K. na ovom projektu radimo mjesec i pol dana, što je potvrđeno uspješnim koncertom dana 23.12.2000. god.. Bnožićni koncert je pohvaljen u medijima što je značajno za afirmaciju ove Udruge i naših klapa. Božićni koncert smo ponovili na isti datum i 2001. te 2002. godine. Sudjelovali su i popularni solisti: Radojka Šverko, Mirela Toić i Lidija Percan.
7. Za 2001. godinu izradio sam i predložio više projekata kao što su: “Vološćansko ljeto - 2001.” na trgu Braijdica, “Škola amaterskog pjevanja u Opatiji”, “Seminari voditeljima klapa”, Smotre klapa u tijeku ljeta”, “Koncerti Rijeka Opatiji i Opatija Rijeci”, Organizacija smotre klapa “Bašćinski glasi”, “Hrvatski festival klapa u Rijeci i Opatiji” idr.
8. Nakon visegodianjeg uloženog truda rada i entuzijazma - pomažući razvoju klapa u ovom dijelu Hrvatske, možemo i danas zaključiti da klape životare na marginama hrvatske kulture te je izgleda daleko dan kada će klape predstavljati Hrvatsku u Europi, iako to već danas zaslužuju. Otišlo se ipak korak dalje, kada je min. kulture sugeriralo hrvatskoj turističkoj zajednici integralni nastup kulture i turizma (kulturnog turizma), gdje se podrazumjeva i promidžba tradicionalne kulture kroz turizam. Poslije toga nema naznaka napretka u klapskom svijetu. Stari festivali idu dalje. Nove ideje ne nailaze na potporu starih kadrova i starih odnosa u kulturi i turizmu. Mene se javno napada za nove ideje i članke koje možete pročitati na ovomj stranici. No, neću posustati sve do relizacije 1. hrvatskog festivala klapa. Klape i Hrvatska danas zaslužuju svoj hrvatski festival...



- 23:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.09.2004.

Integralni (cjelogodišnji) turizam


Čimbenici cjelogodišnjeg turizma u jednom turističkom mjestu!

Naša turistička mjesta uređena su i privlačna upravo onoliko koliko je u njima pameti.
Da bi turističke zajednice, kulturne i druge institusije na terenu mogle kontinuirano širiti pozitivnu atmosferu, poticati i koordinirati sve sudionike u turizmu (od gospodarskih subjekata i organa lokalne samouprave do građana i medija), potrebna je opremljenost turistčkog mjesta za cjelogodišnji turizam. Od kvalitete i broja dolje navedenih čimbenika ovisit će i kvaliteta ostvarenog ugođaja kojem se turisti ponovo vračaju te osiguravaju ili ne, prosperitet jednog turističog mjesta. Dakle, čmbenici cjelogodišnjeg turizma u jednom turističom mjestu jesu slijedeći:
1. Prijevoz gostiju, prometna povezanost i uređnost promertnica (predlažem):- na državnim i županijskim cestama te lokalnim cestama, moraju biti uređeni nogostupi i asvaltni sloj bez lupanja šahti i poskakivanja vozila,
- svako mjesto mora imati prometnicu u centru pretvorenu u šetnicu, dakle bez automobila, motora, autobusa i bicikla,
- mali turistički vlak uvesti kao atrakciju i za prijevoz po mjesnim ulicama, Isti se može vidjeti u vrijeme zimskih praznika ali samo u nekim mjestima tijekom turističke sezone.
2. Udaljenost turistčke destinacije;-
što je mjesto udaljenije mora biti i atraktivnije da bi privuklo goste. Dakle mora čim
prije otkriti i prezentirati svoju posebnost,
- svi veći otoci trebaju imati aerodrome makar za male turističke letjelice;
- sve stare zapuštene kuće na otocima preuzeti i sačiniti autohtone apartmane za iznajmljivanje,
- dovršiti i sačiniti autoput od Rupe – Prevlake,
- uvesti plaćanje cestarine na ulazu u Hrvatsku ili u zemlji iz koje se polazi.
3. Cijene;
- osigurati gostu one cijene koje su mu prezentirane u vrijeme izbora destinacije,
- u lokalima i hotelima osigurati jedinstvene cijene u vrijeme rada različitih konobara,
- kod reklamiranja različitih sadržaja obvezno navoditi i koliko isti stoji,
4. Kvaliteta smještaja;-
traže se sve kvalitetniji smještaj u hotelima i u privatnom smještaju i to od strane gostiju koji su veće platežne moći, koji još nisu većina ali uz mogučnost ispunjavanja njihovih uvjeta oni mogu postati većina;
- smještaj sam po sebi nije uvjet ukoliko istom gostu nisu prihvatljivi ostali sadržasji u mjestu boravka, osobito oni na kji mogu i hoće potrošiti svoj novac.
5. Obrazovanost i uljudnost osoblja;
- jedan od najvažnijih faktora je obrazovanost i prirodna ljudnost osoblja,
- pri odabiru iste destinacije bira se hotelska kuća ili privatni smještaj po sjećanju na ugodne i drage osobe,
- obrazovan i sposoban konobar, govori strane jezike, postaje dvostruko vrijedniji ukoliko ima i prirodnu ljubaznost i susretljivost,
- nije dovoljno biti takav, osoblje se mora trajno obrazovati radi napredovanja u struci,
- nema trajnog napredovanja u struci ukoliko struka ne donosi dovoljno sredstava za normalnu egzistenciju.
6. Kulturno-zabavna ponuda;-
nakon konfornog ležaja, toplog ili hladnog doručka, kupanja u moru dolazi ručak pa večera, i opet isto – dakle nedostaju ostali i kulturno-zabavni sadržaji,
- za k-z ponudu najodgovornije su turističke zajednice na terenu koje po gostu ubiraju jedan euro na dan, pa onda jedinice lokalne samouprave i danas samoupravljaju....,
- od tih novaca danas (čast izuzecima), gostima se ne vraća skoro ništa, kada se govori o stranim gostima,
- umjesto naše tradicionalne pjesme, plesa, suvenira i drugog što se može ponuditi, sranim gostima nude se razni duo-trio bendovi, džez, bluzeri, domaći solisti koje nitko stran ne razumije, strane operne kuće, strani plesči, strana..... dosada,
- nasuprot tome, strani gost očekuje nešto naše, da zaboravi ono što ga je ”umaralo” kod kuće. Npr. mađarima dovodimo njihovu plesnu skupinu iz Budimpešte (hotel Kvarner Opatija – dva puta tjedno pa koliko izdrže), itd.
7. Ekološki i higijenski uvjeti mjesta;- nemamo dovoljno čak ni nužnika za javnu uporabu a htjeli bi cjelogodišnji turizam.
- WC za dvije kune za v. i m. nuždu, je u skladu s higijenom – koliko para toliko higijene. Da nije hotelskih nužnika šetačima bilo bi stiskanja na pretek,
- otpaci po plažama su druga priča. Nema tko počistiti niti tzv. uređene plaže,
8. Zdravstvena zaštita;
- gustu se u ponudi treba i mora prezentirati što se nudi u zdrastvenoj zaštiti dotičnog mjesta te način na koji bi se postupilo u slučaju nezgode ili bolesti,
- kvalitetna liječilišta u kombinaciji s masažom i njegom tijela bila bi pun pogodak,
- treba naglašavati tradiciju i domete pojedinih liječilišta ukoliko ona postoji, te navoditi poznate osobe koje su dolazile u liječilišta.
9. Domaći proizvodi, suveniri;-
Suveniri, bili oni nacionalni-Hrvatski ili lokalni-mjesni, moraju biti dovoljno zastupljeni i raznovrsni u dovoljnom broju kako bi se gosti odlučili za neki od njih,
- svako mjesto ima specifičnosti koje treba oblikovati i prezentirati putem muzeja ili
kao suvenire. Čelne kadrove koji to ne uočavaju treba mijenjati,
- prodaja nacionalnih ili lokalnih suvenira ne bi se smjela prodavati na
neuređenim mjestima koje pregledaju djelatnici ureda za gospodarstvo,
- carinskom regulativom hitno treba preferirati domaće proizvode na korist svih nas.
10. Zdrava, prirodna hrana;-
zdrava hrana se ne može kao takva prezentirati ukoliko ne kažemo da je to prirodno
uzgajana hrana. Naša sela gotovo da više i ne proizvode značajnije količine voća i povrća. Većina toga dolazi iz uvoza radi povoljnijih uvoznih cijena,
- Ministarstvo za poljoprivredu izgleda služi samo za uhljebljenje ministara koji čekaju
elementare nepogode da bi idsplaćivali otštetnine a još ”ne znaju” tko im je lani ukrao 35.000 vagona pšrnice,
- imamo sela, seljake zdrave radišne ljude, hotelske koće koji trebaju zdravu prirodno
uzgajanu hranu, koju treba kao takvu i propagirati,
- imamo dovoljno zemlje za prehraniti najmanje dvije Hrvatske. Što čekamo. Zabrani-
mo uvoz i motivirajmo ljude za rad na selu, neka dolazi zdrava hrana a ne GM uvoz.
11. Sigurnost gostiju;
- vrlo važna stavka je rad sigurnosnih službi na terenu od čuvara, raznih inspekcija do
policajaca pozornika na terenu,
- većina gostiju svoju sigurnost u mjestu ili zemlji boravka stavljaju na prvo mjesto,
- nažalost, ljudi koji su zaduženi za sigurnost gostiju nisu za to dovoljno plaćeni. Npr. za požarne inspektore malo tko zna iako organiziraju i brinu se o preventivnoj zaštiti od požara, dok se sedstva umjesto za preventivu odvajaju za vatrogasnu opremu koja se gomila kao posljedica loše preventive...
12 Garažni prostori;
- imamo cijele gradove, npr. poznata turistička središta bez javne garaže. Kamo
parkirati autobuse nakon dolaska tur. grupa postaje tada veliki problem. Šalju ih
zvan grada, neka se snađu,..
- kako privući individualnog gosta koji traži smještaj gledajući najprije gdje ima parkirni prostor,
- naplata parkinga u mnogim mjestima postala je prava pomama ubiranja novca bez rada. Neuređene ledine ili makadam sa rupama se koristi (Baška) za ubiranje novca. 6 kuna na sat ili 25 na dan, pa izvoli. Gost parkiran na šljunak ili ledinu i nezna da tu ima parking sat-automat. Kad dođe s plaže čeka ga lisica na kotaču te upute na brisaču gdje treba uplatiti 150 kn da mu oslobode auto. Ako to ne poštuje dolazi i policija. Šta očekujemo sutra od takva gosta, lako je pretpostaviti jer svako širenje negativne energije reže našu turističku granu.
13. Sportsko-rekreativni sadržaji;-
kao uvjet za privlačenje sportaša individualaca i grupa, ne treba puno mudrivati kako je potrebno izgraditi privlačne sportske terene za različite sportove,
- rekreativci su najčešće zainteresirani za lov, ribolov, biciklizam, šetnju, pomaganje individ domaćinstvima, padobranstvo, jedrenje, daskanje i sl,
- svako primorsko i ino turističko mjesto mora imati udruge za promicanje ovih sadržaja kako bi se isti moglo nuđati gostima,
- razne neprofitne udruge su dobrobit svakog a osobito turističkog mjesta. Udruge treba podržati iz lokalnog proračuna i koristiti za turističke svrhe a ne ih zanemarivati ili poništavati kako to radi gradska tvrtka ”Festival” Opatija.
14. Suradnja sa domicilnim pučanstvom;- osobito kad se radi o raznim tradicionalnim feštama (rapska fjera, karneval u Senju
itd), značajno je uključivanje i stranih gostiju, što stvara poseban štimung uz osjećaj
prihvaćenosti,
- turizam na selu sam po sebi nameće potrebu suradnje sa stranim gostima,
- oblici suradnje pozitivni su i u rijetkim akcijama čistoće mjesta,
- održavanje zelenila, sadnica, čišćenje otpada, potkresavanje drveća u šumi, može biti koristan oblik suradnje npr, u organizaciji vatrogasnih društava.
15. Parkovi, okućnice i šetnice;
- parkovi su ogledalo i ponos svakog mjesta, pa se kao takvi trebaju i održavati
te u istim imati dovoljno klupa makar za starije osobe,
- imamo puno zapuštenih okućnica i u većim turistićkim mjestima. Stanari su nemarni, ne mogu se dogovoriti ili nisu imali sreće da obnove nasljestvo pa su vile ostale žalost za gradove,
- u kulturnijim zemljama postoji porez za neuređene okućnice i neobrađene njive,
- šetnice su jako bitne za turističko mjesto osobito ako su čiste i uređene. Bolje ih je ne preporučivati rekreativcima ukoliko nisu uređene i čiste.
¸¸16 Sadržaji za mlade;- malo je mjesta sa hotelima koji pružaju brigu o maloj djeci. Ako nema predviđeno u hotelima može se otvoriti odjeljenje u mjesnom vrtiću...
- mladi se zabavljaju na plažama, trćkaraju za roditeljima, vuku se po parkovima, u
pijesku... kafiću,
- školska igrališta ostaju ljeti prazna ili se koriste za parkiranje. Dobri disko klubovi su sve rjeđi, odnosno postojeći ne privlaće mlade takvi kakvi jesu,
¸ 17. Zavičajni muzej;-
svaki grad koji iole drži do svoje tradicije dužan je imati zavičajni muzej. To je ono što je iznjedrila povijest svih generacija tog kraja. Nažalost niti jedna Opatija kao turističko središte, nema svoj muzej, dok vila Angelina, iako pogodna za to, vidno “propada”...
18. Sadržaji noćnog života;
- noćni život je nastavak dnevnog turizma u sitne sate za cca trećinu mjesnih gostiju. To je činjenica na kojoj treba poraditi cijelo mjesto, Kako oblikovati sadržaje noćnog života a da isti ne remete mir većine koja spava pitanje je vizije čelnika nekog mjesta.
- radi mira u kući noćni život mora seliti u podzemlje ili na periferiju mjesta radi što slobodnije zabave,
- u noćnim klubovima treba dozvoljavati razne igre i sadržaje, zapravo sve osim droge i prostitucije. Za spolno nezbrinute (slobodne) treba otvarati posebne klubove.
19. Održavanje kapitalnih objekata;
- održavanje fasada i parkova u glavnim ulicama a osobito pored glavne šetnice sa
trgovinama, prioritet je svakog mjesta,
- hotelske kuće također moraju biti reprezentativne za sva turistička mjesta u smislu
komfora, čistoće i svih sadržaja.
20. Image i identitet mjesta;
- otkrivanje posebnosti svakog grada ili turističkog mjesta dio je vizije čelnih ljudi koji
su dužni makar natječajom tražiti projekte za otkrivanje i prezentiranje identiteta,
- image postaje najprihvatljivija i najvrednija konstanta identiteta dotičnog mjesta,
- image može biti ljubaznost ljudi, posebnost suvenira, klapska pjesma, folklor, pronađeni povijesni spomenici, poznati slikari, umjetnici itd.
21. Otvorena gradilišta;-
gotovo da ne započne glavna turistička sezona bez radova i prokopavanja u naseljenim mjestima diljem primorja,
- poneka mjesta izgube cijeli srpanj dik se ne završe radovi koji su bili planirani za svibanj ili lipanj,
- to traje tako dugi niz godina da su gosti počeli zaobilaziti čak i cijelu Htvatsku,
- krajnje je vrijeme da Vlada donese odluku o zabrani radova od 01.06 do 01.10. svake godine, i tako nas i turiste zaštiti od buke i prašine...
22. Nekontrolirana buka i zagađenje zraka;-
buka na radilištima je mala beba u odnosu na buku motora i automobila osobito onih s namjerno podešenim ili otvorenim ispušnim otvorom na auspuhu,
- ne mali broj gostiju se žali na buku od koje ne mogu zaspati niti u poznatim turističkim središtima,
- što reći na zagađivače (automobile bombe), koji umjesto dizela troše obično ulje za loženje, kojih je sve više. Ne mali broj puta sam htio preteći takvo vozilo riskirajući osobnu sigurnost radi smrdljivih plinova ispred sebe. To nitko ne kažnjava niti kontrolira. Zašto svi šute na to zagađivanje i našu sramotu?.
23. Prirodne ljepote;- ako nisu održavane, i Bogom dane prirodne ljepote vremenom postaju manje
privlačne,
- prirodne ljepote koje ima Hrvatska nisu dovoljno poznate u svijetu jer iste nedovoljno propagiramo ili predstavljamo stanim gostima koji dolaze u našu zemlju,
- gostima koji otkrivaju naše prirodne ljepote ne otkrivamo dušu naroda ili kraja u kojem boravi, jer su prirodne ljepote nedovljne bez društvenog ugođaja,
24. Mjesto za živu glazbu i ples;-
u turističkom mjestu mora postojati barem jedno mjesto, barem u večernjim satima, na kojem će se odvijati programi plesa, zabave i žive glazbe,
- to može biti konoba, kotelska dvorana, restoran, trg i slično,
- svaka hotelska kuća nije svijet za sebe, ona mora biti u funkciji cijelog mjesta tako da recepcija propagira sadržaje cijelog mjesta,
- živa glazba mora biti posebnost za goste a ne nešto što ga podsječa na kraj od kuda dolazi,
- svi gosti jednoga mjesta moraju biti informirani o događanjima u cijelom mjestu osobito o mjestima za zabavu,
- klape imaju poseban štih kod prezentiranja autohtone kulture, i posdebno mjesto u kulturno-zabavnoj ponudi svakog hrvatskog mjesta iz jednostavnog razloga što one predstavljaju našu izvrnu kulturu našu posebnost.
25. Kulturni sadržaji;
- kulturni sadržaji prezentiraju jedno mjesto ukoliko je kultura življenja i ekološke svijesti na zavidnoj razini kulture tog mjesta,
- za prezentiranje kulturnih sadržaja treba izgraditi objekte pogodne za kulturne priredbe i manifestacije,
26. Manifestacije i festivali;
- svako mjesto mora imati zabavne sadržaje raznih izvođačkih skupina barem na
jednom mjestu tijekom cijelog dana,
- izložbe slika i umjetnina, dramske družimne, pjevačke i plesne skupine,
instrumentalne izvedbe i dr. Sadržaji , čine splet trenutnih ugođaja za prolaznike i
posjetutelje.
- festival je najzahtjevniji oblik organizacije jedne priredbe koja može potrajati i
nekoliko dana. Npr. festival hrvatskih klapa bi se mogao rastegnuti i na nekoliko
tjedana što bi bilo u funkciji produženja turističke sezone u nekoliko primorskih
mjesta,
27. Tradicionalne vrijednosti;-
sve ono što čini posebnost jednog mjesta ili kraja može se upotrijebiti kao tradicionalna vrijednost;
- izbor tradiconalnih vrjesnosti se može kombinirati sa prirodnim ljepotama i običajima jednog kraja te odabranu kvalitetu treba prezentirati stranim gostima željni nepoznatih događaja i vrjednosti iz područja naše kulture i načina življenja...
- tradicija jednog kraja ogleda se u sakupljenim zbirkama umjetnina, zbirkama prikupljenih kolekcija, načinu gradnje objekata, narodnim plesovima i pjesmama, prirodnim živim vrstama i ostalim ljepotama koje trebamo otkrivati...
- nacionalno svjesnije sredine lakše prepoznaju i koriste tradicionalne vrijednosti, te se lakše okupljaju oko ideja koje treba pokazati gostima...
28. Trgovi;
- svako mjesto bi trebalo imati svoj trg za održavanje priredbi i manifestacija cijelog kraja. Trgovi su svratišta svih žitelja i gostiju jednog kraja. Na istim se biraju sadržaji, radnje, trgovine i ugostiteljske radnje koje istim ambijentalno odgovaraju;
- trg može i treba biti ponos svakog mjesta. Što je ljepše od klape koja zakanta na gradskom trgu prepunom prolaznika i znatiželjnika;
- trg je građen tako da ima posebne ambijentalne karakteristike i tako da može primiti različite kulturne sadržaje, različite priredbe;
- svaki trg treba imati kamenu podlogu i o mogućnosti kamenu fasadnu dekoraciju, primorske poneštrice, podij za slobodno nastupanje i druge potrebne sadržaje ...
29. Šoping centar na glavnoj ulici – korzu;
- glavna gradska šetnica treba biti bez automobila i sa puno malih trgovačkih radnji;
- centar grada treba biti bez buke automobila te bučnih i smrdljivih dvokotača;
- intimnost glavne trgovačke šetnice stvara poseban ugođaj koji plijeni intimnošću tog mjesta,
- veliki diskonti bi trebali postojati u predgrađu svakog mjesta a da ih se posebno ne reklamira te da budu uglavnom u unkciji domicilnog stanovništva;
30. Biljne zajednice, životinjske vrste, akvarij;
- sobito je važno imati botanički centar u kojem se mogu njegovati izdvojene biljne vrste tog kraja. Posebnost biljnih vrsta osobito može biti atraktivna svakom posjetitelju;
- centar sa mnoštvom biljnih kopnenih vrsta može se kombinirati sa biljnom vrstama iz podmorja što se može prezentirati kao svojevrstan botanički centar;
- životinjske vrste također mogu imati značajan broj posjetitelja osobito ako se radi ozoološkom vrtu u predgrađu;
- akvarij je poželjan cntar za uzgajanje i pokazivanje svih morskih ili riječnih živih bića (školjki, riba, puževa ...) jednog primorskog mjesta. To može postati i atraktivno mjesto okupljanja u kombinaciji sa ugustiteljskim objektom...
31. Dvorane;
- školske, mjesne ili hotelske dvorane imaju značajno mjesto u sportskoj ili kongresnoj ponudi svakog mjesta;
- bez dvorana svako mjesto je zakinuto mnoštvom sadržaja;
- osobito su pogodne kulturno zabavne priredbe u takvim prostorima;
- kino dvorana polivalentnog tipa osobito je mjesto okupljanja mlasih i starih;
32. Vlasništvo i komunalni sustav;
- održavanje i čistoća svakog grada ili mjesta ima značajnu ulogu u turističkoj sezoni;
- strojevi i vozila za prikupljanje otpadaka ne bi nikako smjeli smetati ili bukom buditi goste, što e danas čest slučaj;
- privatno vlasništvo bi trebalo biti nadzirano od komunalnih službi grada radi kontrole održavanja čistoće mjesta;
- svaka okućnica koja se ne održava treba biti posebno oporezovana;
- turistčki objekti grada trebaju biti u rkama ćim više vlasnika radi natjecateljskog karaktera u svakom pogledu;
- nadzor i distribucija informacija u svakom mjestu i o svakom kulturno zabavnom događaju morala bi nadzirati i povezivati mjesna turistička zajednica ili ured;
33. Suradnja hoteliera, agencija, ugostitelja, prijevoznika i dr.;
- animatori kulture i turizma trebali bi biti most suradnje svih tuističkih čimbanika od lokala do hotelskih kuća, turističkih zajednica, turoperatora, agencija itd;
- svako mjesto bi trebalo posjedovati centralni informativni sustav sa reklamnim platnima ispred većih hotelskih kuća;
- raznim aktivnostima treba trajno razbijati zatvorenost i samodostatnost hotela kao osebnih cjelina;
34. Servisi za vozila;-
kao što je bitno gosta upoznati sa mogućnostim rekreacije i lijećenja u nekom mjestu tako je znač ajno ponuditi informacije o specijaliziranim servisima za njegovo vozilo ili brodski motor...-
- prospekti sa integralno prikazanim informacijama o svim ovdje navedenim faktorima koji čine našu turističku ponudu, moraju sadržati čim više informacija o u mjestu boravka;
35. Integracija turizma i gospodarstva;
- treba poticati domaću prizvodnju i prodaju proizvoda osobito sa sela;
- kontroliranom carinskom politikom treba štititi domaću proizvodnju i poticati uzgajanje zdrave hrane – voća i povrća sa posebnim uzgojno-zaštitnim tretmanom;
- odabrati i proizvoditi domaće sorte voća i povrća te domaće ili divlje životinje uzgojene na farmama ili lovištima;
- srljanje u europu bez kriterija, put je uništenja naše poljoprivrede a i naše tradicionalne kulture koju izgleda nitko ne štiti i ne podržava;
- što ima bolje od zdrave domaće ili morske hrane, vina i klapske pjesme;
36. Cjelogodišnja orjentacija;
- gradsko poglavarstvo i lokalna turistička zajednica, osobito svakog priobalnog mjesta, moraju imati viziju razvoja i prezentacije turističke posebnosti tog kraja;
- svi ovdje navedeni faktori, iako to nisu svi faktori za viziju cjelogodišnjeg turizma, a ima ih puno više, utječu na ugođaj koji gosta stavlja u dilemu - dali se opet vratiti...
- tek kada je odgovor potvrdan, ima nade da se za nekoliko godina dogodi cjelogodišnji turizam nekog mjesta ili više mjesta kao što o danas recimo ima Dubrovnik;
- radi blizine Međugorja, dakle zahvaljujući Božjoj pomoći, ne samo Dubrovnik, zašto ne i Hrvatska, treba ići na cjelogodišnju turističku sezonu;
37. Mir, harmonija, ljubazan i pošten odnos prema gostu,
- naj opasnija je ekstremna buka koju proizvode motori i automobili sa (namjerno) otvorenim ispušnim cijevima;

- šetnica, trgovi, male rtgovine, pjesma, ples, suveniri, pristupačna i čista plaža i morska obala, parking prostori bez prisilne naplate, miris zdrave hrane, prirodne ljepote, ljubaznost domaćina, susretljivost i uljudnost osoblja, pošten odnos pri naplati sluga, informacije na svakom koraku, miran san na koncu zadovoljan gost koji kad bude ponovo birao destinaciju za odmor i provod uvijek razmišlja kako mu je bilo prošle godine. Ako se pri odluci prisjeti dragih i ljubaznih ljudi koji su se trudili da mu bude lijepo, velika je vjerojatnost da će se opet vratiti. Do te odluke već je tjekom godine dana, animirao puno osoba, rođaka i poznanika o tamo kako mu je bilo lijepo u Hrvatsoj. Ovo je budućnost našeg turizma sa integralnom vizijom ka cjelogodišnjem poslovanju. U moblizaciji svih integralnih čimbenika za uspješnu i dugu turističku sezonu, neophodna je i nacionalna osvještenost i ponos svakog mjesta kod čuvanja i prezentiranja naših tradicionalnih kulturnih vrijednosti.

I.D. s umorom...

- 14:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 10.08.2004.

Rapska FJERA – putokaz hrvatskog turizma


Da bi započeo ovaj osvrt na našu otužnu realnost u tzv. «kulturnom turizmu» moram navesti neke podatke: tijekom tzv. turističke sezone domaći gost čini recimo u Istri cca 3,5 % a u drugim mjestima do cca 20 % a u prosjeku cca 10 % od ukupnog broja turista na Jadranu. Nakon višegodišnjeg lutanja i mudrovanja što ponuditi stranom gostu (koji čini cca 90% u sezoni), složili smo se u jednom da stranom gostu treba ponuditi nešto novo u mjestu u koje dolazi, nešto čime će mo ga iznenaditi, obradovati, oplemeniti te potaknuti da se iduće godine opet vrati u Hrvatsku. Sve što bitno odstupa od ove činjenice kod prezentiranja kulturno-zabavne i ine ponude u sezoni, osobno a i članovi vodstva ove Udruge, smatramo opstrukcijom Hrvatskog turizma. Da bi ova orjentacija «kulturnog turizma» dobila svoj putokaz na državnom nivou Hrvatska turistička zajednica osnovala je nedavno Ured za razvoj kulturnog turizma, a Ministarstvo za kulturu je – umjesto da nabroji što to treba nuditi našim stranim gostima iz područja tradicionalne kulture, g-dina Nenada Bacha «proizvelo» kao hrvatski kulturni proizvod za inozemstvo. No nešto se ipak događa, ali na terenu gdje trabaju dominirati Turističke zajednice i organizatori kulturnih djelatnosti, događa se puno toga dobroga da bi se zadovoljilo (dodvorilo) onih 10% gostiju i puno toga lošega da se stvori ugođaj i zabava za onih 90% gostiju. Čast izuzecima, čas rabljanima kojima sam posvetio naslov ovog članka, jer su pokazali drugima kako treba istaći svoje tradicionalne kulturne vrijednosti i zadovoljiti ukuse stranih gostiju u svakom pogledu.
Da bi ostvarili simbiozu «kulturnog turizma» na putu do uspješne produžene turističke sezone moramo ostvariti dva preduvjeta. Prvo je definirati hrvatski kulturni proizvod kao općeprihvaćenu tradicionalnu vrijednost koji će biti prihvaćen i nuđen u svim turističkim destinacijama. Drugo je da svako mjesto postane posebna turistička priča sa domaćim vrijednostima, dakle ostvariti na svoj način ono što imaju Dubrovnik, Split, Rab, Kastav, Beli na otoku Cresu, Senj i još neki rijetki koji se mogu nositi sa primjerom rapske fjere. Svi koji nemaju ili ne nude svoje tradicionalne vrijednosti, a tu spada cca 80 do 90% naših turističkih mjesta, stranom gostu nakon par dana boravka postaju dosadna provincija.
Za primjer drugima, što nudi FJERA: iz dana u dan u mnoštvu 5 do 8 tisuća ljudi, nekoliko stotina rabljana i njihovih gostiju obukli su srednjovjekovne nošnje. Oživjeli su preko pedeset starih zanata i radionica kojima su prezentirali načine proizvodnje na nekadašnji način. Sudjelovali su na razne načine svi čimbenici Raba, Grad Rab, TZ Raba, Pučko učilište, Župni ured, Udruga ugostitelj, više udruga – Samostreličari, folklorno društvo «Tanac», klapa «Kristofor» i brojni otočani koji su sudjelovali u preko četrdeset radionica. Rad, pjesma i veselje. Odaziv i zadovoljstvo gostiju daju rabljanima volju za Fjeru i iduće godine. Stvoreni su uvjeti za ugođaj i goste povratnike.
Kao rabljani, svako mjesto treba otkriti i osmisliti svoj način kako ugoditi prvenstveno stranom gostu. Svako mjesto ima svoju tradiciju. U prošlosti su se događale razne zgode koje bi se mogle ponovo oživjeti uz narodni ples, pjesmu, običaj, domaćea jela i pića tog kraja. Svatko ima svoje pjesnike, književnike, zemljopisne fenomene koji čekaju da ih netko oživi, ponovo na drugi način istakne. Dajmo truda i zajedničkog promišljanja na priči koja može mobilizirati ljudejednog mjesta. Iz povijesnih događaja, umjetničkih djela i načina proizvodnje, izradimo prigodne suvenire tog kraja. Postoji i institut natječaja oko izrade projekata kojima se može predlagati različita rješenja. Čelnici Grada ili mjesta, prije svega trebaju osmisliti i imati viziju. Ako nemaju vizije svi projekti bit će odbačeni, a novac namjenjen plemenitoj svrsi koja oživljava granu na kojoj sjedimo, bit će krivo potrošen, bačen. To je najlakše, jer se na nižim razinama slabo kontrolira potrošnja novca namjenjenog za kulturne djelatnosti i rad turističkih zajednica.
No, tamo gdje nema kulturnog identiteta, tendencija je da se sve trpa pod kulturna ljeta da bi se dobio aplauz od domaćeg gosta – i proračun za narednu godinu. Neki (istaknuti) organizatori za kulturne manifestacije besplatno dobibaju gradske prostore, objekte i proračunski novac, da bi potom dovodili strane glumce, pjevače, plesne skupine iz Moskve, Budimpešte, Londona, Beča, sinfonijske orkestre cijele operne kuće, itd, za poluprazna gledališta popunjena uglavnom domaćim gostima. Negativnih primjera ima dosta.
Turističke zajednice organiziraju skupe fešte (Ičići), da bi njihovi poznanici zaradili na roštilju i prodaji pića. Koliko strancu znači ribarska fešta to se još ne zna ali se može pretpostaviti. Pokušavaju se uvesti maškare ljeti i tamo gje to nije tradicija i gdje ne sudjeluju strani gosti (Rijeka). Obljetnca turzma u Opatiji (160 godina) prolazi bez i jedne večeri tradicionalne
Hrvatske pjesme i plesa uz godišnju potrošnju od minim. 3.000000 kn (ne računajući prihod od ulaznica). Jadan Dramalj pored Crikvenice organizira 15 dana dramaljskog kulturnog ljeta bez i jednog dana tradicionalne glazbe. A, klapa Crikvenica je neki dan osvojila prvo mjesto u Omišu – šteta. I Gospić je organizirao čak jubilarno glazbeno ljeto. Bilo je solista iz inozemstva, tria, kvarteta, čak i Zagrebačka filhatmonija, veče Đžeza, a tradicionalne hrvatske glazbe ni za lijek. Još se organizator hvali priredbom i potporom gospićana koji «imaju visoke standarde i atribute u ocjeni vrhunske glazbe» Svaka čast aplauzu, pa i onom radi reda.
Pored gore navedenih pozitivnih primjera, pomenuo bih još varaždinski «Špancirfest» koji se održava koncem kolovoza, a koji u svom programu ima veče traicionalne glazbe folklora i klapa, iako prvenstveno za domaće ljude.
Svi se zahvaljuju donatorima, bankama, gradaovima, turističkim zajednicama, raznim tvrtkama i pojedincima. Nitko da se osvrne (pa ni novinari), na prihode i rashode, na gledanost po jednoj predstavi, na anketu što bi to recimo građani tog grada htjeli slušati, što bi to htjeli njihovi srani gosti doživjeti. Je li bilo natječaja za dotičnu manifetaciju i sl. Organizator je persona i mjerilo svega – unikatna kuhinja za sve. Jednoumlje na djelu i sijelu. Tijekovi novca su krivo usmjereni preko utjecajnih osoba, veza i vezica. U mirne primorske gradove dovode se Rok, Džez, Bluz sastavi, limene glazbe pored morske bonace, raglasi sa jedne terase zabavljaju pola grada (privlače goste), žalosno otužno i neprikladno nasilje decibelima. Nama kriterija, nema najčešće još niti vizije onoga što se želi. Kulturni turizam još ne razlikujemo od kulturocida u turizmu.
ID s nadom!

- 01:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 06.08.2004.

Nenad Bach između dvije priče

Nenad Bach

NENAD BACH – hrvatski kulturni proizvod za inozemstvo

«Volim hrvatsku, uistinu je volim. Odgovara mi klima, obožavam Jadran, ali volim otići i u planine. Hrvatska ima sve, prekrasna je. Primjerice hrvatska obala, to je nešto prekrasno, to je bajka, ali vi njezine ljepote skrivate kao najveću tajnu na svijetu, ne popularizirati ih dovoljno, ne iskorištavate u dovoljnoj mjeri ono što samo vi imate. Trebali bi više poticati razvoj turizma, promicati prirodno i kulturno nacionalno bogatstvo i znati da jedino pravom reklamom svijet može doći u Hrvatsku, ali i da Hrvatska najprije mora pokazati svijetu što ima» - ovo je novinski citat izjave jednog dobronamjernog stranog gosta.
Kako prepoznati domaću izvornu kulturu, koko istu zaštititi od globalizacije, kako osigurati očuvanje specifičnosti pojedinih kultura, kako ostvariti međukulturalni dijalog te do suživota različitosti, teme su sa konferencije 100 ministara kulture i državnih tajnika, koja je održana u Opatiji od 15. do 22. listopada 2003. godine. Hrvatsku je predstavljao i u svom nastupu prezentirao ex ministar kulture Antun Vujić.
U to vrijeme ministru Vujiću, pismeno se najavila delegacija Udruge sjevernojadranskih klapa, sa svojim programima o prepoznavanju i razvoju hrvatskog kulturnog identiteta te promidžbe klapskog pjevanja kao izrazito značajnog oblika tradicionalne kulture. No na žalost nije nas primio. A kako saznajemo svojim nastupom prezentirao je različitost ali ne i segmente koji čine tu različitost tako da klape u 7 dana nisu nigdje niti u pisanim materijalima pominjane.
Kako je jedan od osnovnih ciljeva i zadataka čimbenika hrvatskog turizma – produžiti turističku sezonu, nužno se došlo do spoznaje da to neće ići bez tzv. «kulturnog turizma». Kako su ispitivanja sa terena pokazala da zapravo nema (čast iznimkama) suradnje između sektora kulture i turizma, došlo se na spoznaju da je uspostava te suradnje jedan od prioriteta oba ministarstva i kulture i turizma. Kako se klape i folklor odavno nameću kao dio turističke ponude, nekim usijanim glavama u ova dva ministarstva je to vrlo teško priznati. Kulturni profesionalizam u koji se ulaže golem novac osobito preko kazališta, ovdje nije pozvan na masovniju suradnju. Traže se amateri – klape, folklor, narodni običaji, nošnje, suveniri, glazbala, maske itr -tko bi pak to podržao, razvijao a bome i financirao pa onda promicao i prezentirao svijetu? Ali, nema se kuda, kisela jabuka se marala zagrist.
Eto, naš novi ministar Božo Biškopić, još na početku svog mandata, čuo je za njujorško-hrvatskog glazbenika Nenada Bacha, koji u Americi pokušava promovirati hrvatsku tradicionalnu glazbu. Da prezentira svoje ideje Bach je pozvan u Zagreb. Na sastanak su još pozvani pomoćnik ministra turizma, predstavnik klape Sinj, Tamara Obrovac, Radojka Šverko, Mojmir Čačija, te Ivan i Ante Dabo. Prema tome, kultuna politika nove Vlade ipak je odlučila podržati našu tradicionalnu glazbu.
Donesen je zaključak da se ide na «proboj» tradicijske glazbe uz potporu države. Naglasak idejnog projekta je da se na «proboj» prvenstveno krene etno glazbom što treba popratiti na sustavan način uz pomoć ova dva ministarstva tj. Kulture i Turizma. Međutim, nažalost, cijeli pothvat sa Bahom miriše na još jednu političko/kulturnu prijevaru širih razmjera, evo zašto:
1. Klapski/etno ili folklorni svijet je nesređen, amatertski, spontano organiziran, živi od mrvica lokalnih zajednica i svrstan je u nevladine udruge koje jedva vežu kraj sa krajem. Vlada ga ne pomaže ne nadzire, ne razvija niti to želi. Pomoć omiškom festivalu ne znači i pomoć klapama, dapače to im je alibi. Sve ove probleme vlada preskače pronalaskom osobe - jednog profesionalca kao što je Nenad Bach.
2. Ime N. Bacha dobro je došlo i iskorišteno za promidžbu novih djelatnika ova dva ministarstva u afirmaciji novih ideja i projekata nakon ustoličenja.
3. G-din Bah se «brani» tvrdnjom da on nije menadžer koji je u stanju organizirati nastupe i logistiku našim klapama u inozemstvo jer je to vrlo zahtjevan posao. Ali on može nešto drugo: može našu etno glazbu puštati na lokalnim radijima američkih radio postaja (nižeg ranga), može organizirati prezentacije klapskih i dr. albuma u pojedinim njujorškim kulturnim kućama, može snimati i prodavati tonske zapise naših klapa i istaknutih umjetnika u inozemstvu.
4. Tu je i g-din bah došao na svoje. Uzima besplatno gotove klapske proizvode (pjesme), naš višegodišnji trud, trud naših djedova, oblikuje i prezentira u svijetu. Prvenstveno svoju osobu za svoj džep. Koliko nam je poznato za CD-e klapa: Novalja, Sinj, Fortonal, Luka, dubrovačkog Linđa, koje je Bah snimio, umnožio i odaslao svijetom, u Hrvatsku još nije pristigla ni jedna kuna. (molim da me se demantira, možda nemam sve podatke). Osobito obećani nastupi klapama diljem Amarike, za klape ostaju pusta nadanja.
5. No led je probijen. Hrvaska turistička zajednica osniva Ured za razvoj kulturnog turizma. U javnosti još nije objašnjeno što će raditi taj ured. Forma je zadovoljena, Bah će cijeli posao obaviti u svijetu, ovdje se raspravlja o kulturnom turizmu ili produženju sezone te se ostaje i dalje na početnim pozicijama. Nitko ne mora niti truda, niti kune uložiti u razvoj kvalitete pa tek onda promidžbe naše tradicionalne kulture.
6. Jedan Bach u odnosu na svijet je kap u moru koja će brzo ishlapiti osoboto bez potpore gornjih interesenata «proboja» naše etno kulture. No logika je jasna. Bolje pomoći Bahu nego dati potporu na terenu za oko 3.000 klapskih pjevača te isto toliko plesača u folklornim skupinama, i drugig nositelja tradicionalnih obilježja, kako bi razvijali i prezentirali svoju kulturu stranim gostima.
7. Zašto educirati cijeli svijet preko ili putem Bacha, zar je to moguće. Zar nije pametnije pozvati cijeli svijet neka dođe u Hrvatsku vidjeti njene ljepote, krasne plesače u narodnim nošnjama, čuti nezaboravne klapske pjesme koje jedino Hrvatska ima, vidjeti i kupovati naše suvenir, okusiti zdravu domaću hranu, probati rijetka vina, itd. itd....
8. Zašto ne podržati profesionalne klape u hrvatskim kazalištima pored postojećih zborova ili u kombinaciji sa njima. Zašto ne profesionalne folklorne skupine pored postojećih plesača u kazalištima. Zašto ne festival hrvatskih klapa gospodo ministri Kulture i Turizma, koji će objediniti i unaprijediti ovaj oblik izvorne hrvatske kulturne baštine.
9. Čekati i uzimati proizvode našeg truda, te snimati i promicati iste u svijetu radi kako rekoste «proboja» naše etno glazbe, najmanje je potpora tradicionalnoj kulturi u zemlji. Zato dok nije prekasno za hrvatski kulturni turizam, poglavito u funkciji produženja turističke sezone, molimo da smislite način kako se predstaviti svijetu – ali svijetu koji će te dovesti ovdje u Hrvatsku. To želi cijenjeni gost citiran na početku ovog članka...

Naravno da je idejne projekte teško sprovesti, osobito ako se radi o kulturnom amaterizmu koji treba razvijati pa tek onda promicati kao kulturnu vrijednost. Bolje podržati jednog Bacha, pa i on je donekle naš. Gospoda je svjesna da treba odriješiti kesu za razvoj i organizacijun kulture u turizmu. Međutim, u proračunima nema baš puno novaca, jedva za financiranje profesionalaca koje, nažalost, turisti baš ne traže. Tko im je kriv.
ID s razlogom

- 23:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 27.07.2004.

Seminari voditelja klapa

UDRUGA SJEVERNOJADRANSKIH
KLAPA (USJAK)

TEMA: SEMINARI ZA UMJETNIČKE VODITELJE KLAPA – Idejno rješenje

Od strane Udruge sjevernojadranskih klapa (USJAK) cijenjenom Naslovu dostavljamo prijavu ponuđenog programa sa nazivom Seminari za umjetničke voditelje klapa.
Uz prijavu projekata i prijedlog financijskog plana, nudimo Vam obrazloženja ovog idejnog rješenja te njegovu opravdanost i potrebu izvođenja na području Grada Rijeke odn. ove Županije i šire diljem Hrvatske. U prilog obogaćivanja kulturno-zabavne ponude na ovim prostorima a za sada prvenstveno na području Grada Rijeke, trend je povećane potražnje klapa i klapske pjesme za raz-liočite priredbe i manifestacije. Klape se traže u raznim prigodama prilikom otvaranja izložbi, kod promocija, dodjele diploma, uz objede, za koncerte, festivale, smotre, crkvene i državne blagdane i dr Međutim razina kvalitete klapske pjesme danas ne zadovoljava, pa je tu potrebno napraviti određene pomake. Jedan od najkvalitetnijih pomaka, ukoliko želimo unaprijediti kvalitetu klapskog pjevanja, svakako je edukacija umjetničkih voditelja klapa koji su danas uglavnom ili priučeni ili “samouki”.
Ova udruga planira tijekom godine, organizirati najmanje dva tečaja, odn. seminara za voditelje klapa (ovisno o raspoloživim sredstvima odn. o mogućnostima).
Kao predsvači-voditelji seminara bili bi pozvani najpoznatiji hrvatski voditelji klapa i autori (dorađivači) klapskih pjesama koji su svojim radom utjecali na podizanje kvalitete i razvoj hrvatskog klapskog pjevanja a time i na očuvanje ove vrijedne kulturne baštine. Troškovi jednog tjednog seminara za umjetničke voditelje klapa bili bi slijedći:
- Putni troškovi, honorari i troškovi smještaja za 3 predavača, za cca 5 radnih dana, cca
15.000. kuna,
- Troškovi organizacije seminara cca 2.000,00 kn.
- Ostali troškovi (tiskani materijali i dr. za voditelje klapa), cca 3.000,00 kuna.
Ukupni troškovi jednog seminara voditeljima klapa iznosi cca 20.000.00 kn.
Dakle, ukupni troškovi dva seminara za voditeljie klapa iznose cca 40.000.00 kn.

Potporom ovom programu, na području cijelog priobalju, bi se potakla i unaprijedila kvalitetu klapskog pjevanja, obogatila kvaliteta i kvantiteta klapske ponude osobito u turističkoj sezoni, osigurao bi razvoj ovog oblika i izraza autohtone hrvatske kulture. Osim toga, potporom razvoju klapskog pjevanja, potporom programima Ove udruge, zasigurno bi dali potporu i našoj kulturnoj i turističkoj prezentaciji.
Uz poštovanje! PredstavnikUSJAK-a

- 23:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se