|
Čimbenici cjelogodišnjeg turizma u jednom turističkom mjestu!
Naša turistička mjesta uređena su i privlačna upravo onoliko koliko je u njima pameti.
Da bi turističke zajednice, kulturne i druge institusije na terenu mogle kontinuirano širiti pozitivnu atmosferu, poticati i koordinirati sve sudionike u turizmu (od gospodarskih subjekata i organa lokalne samouprave do građana i medija), potrebna je opremljenost turistčkog mjesta za cjelogodišnji turizam. Od kvalitete i broja dolje navedenih čimbenika ovisit će i kvaliteta ostvarenog ugođaja kojem se turisti ponovo vračaju te osiguravaju ili ne, prosperitet jednog turističog mjesta. Dakle, čmbenici cjelogodišnjeg turizma u jednom turističom mjestu jesu slijedeći:
1. Prijevoz gostiju, prometna povezanost i uređnost promertnica (predlažem):- na državnim i županijskim cestama te lokalnim cestama, moraju biti uređeni nogostupi i asvaltni sloj bez lupanja šahti i poskakivanja vozila,
- svako mjesto mora imati prometnicu u centru pretvorenu u šetnicu, dakle bez automobila, motora, autobusa i bicikla,
- mali turistički vlak uvesti kao atrakciju i za prijevoz po mjesnim ulicama, Isti se može vidjeti u vrijeme zimskih praznika ali samo u nekim mjestima tijekom turističke sezone.
2. Udaljenost turistčke destinacije;-
što je mjesto udaljenije mora biti i atraktivnije da bi privuklo goste. Dakle mora čim
prije otkriti i prezentirati svoju posebnost,
- svi veći otoci trebaju imati aerodrome makar za male turističke letjelice;
- sve stare zapuštene kuće na otocima preuzeti i sačiniti autohtone apartmane za iznajmljivanje,
- dovršiti i sačiniti autoput od Rupe – Prevlake,
- uvesti plaćanje cestarine na ulazu u Hrvatsku ili u zemlji iz koje se polazi.
3. Cijene;
- osigurati gostu one cijene koje su mu prezentirane u vrijeme izbora destinacije,
- u lokalima i hotelima osigurati jedinstvene cijene u vrijeme rada različitih konobara,
- kod reklamiranja različitih sadržaja obvezno navoditi i koliko isti stoji,
4. Kvaliteta smještaja;-
traže se sve kvalitetniji smještaj u hotelima i u privatnom smještaju i to od strane gostiju koji su veće platežne moći, koji još nisu većina ali uz mogučnost ispunjavanja njihovih uvjeta oni mogu postati većina;
- smještaj sam po sebi nije uvjet ukoliko istom gostu nisu prihvatljivi ostali sadržasji u mjestu boravka, osobito oni na kji mogu i hoće potrošiti svoj novac.
5. Obrazovanost i uljudnost osoblja;
- jedan od najvažnijih faktora je obrazovanost i prirodna ljudnost osoblja,
- pri odabiru iste destinacije bira se hotelska kuća ili privatni smještaj po sjećanju na ugodne i drage osobe,
- obrazovan i sposoban konobar, govori strane jezike, postaje dvostruko vrijedniji ukoliko ima i prirodnu ljubaznost i susretljivost,
- nije dovoljno biti takav, osoblje se mora trajno obrazovati radi napredovanja u struci,
- nema trajnog napredovanja u struci ukoliko struka ne donosi dovoljno sredstava za normalnu egzistenciju.
6. Kulturno-zabavna ponuda;-
nakon konfornog ležaja, toplog ili hladnog doručka, kupanja u moru dolazi ručak pa večera, i opet isto – dakle nedostaju ostali i kulturno-zabavni sadržaji,
- za k-z ponudu najodgovornije su turističke zajednice na terenu koje po gostu ubiraju jedan euro na dan, pa onda jedinice lokalne samouprave i danas samoupravljaju....,
- od tih novaca danas (čast izuzecima), gostima se ne vraća skoro ništa, kada se govori o stranim gostima,
- umjesto naše tradicionalne pjesme, plesa, suvenira i drugog što se može ponuditi, sranim gostima nude se razni duo-trio bendovi, džez, bluzeri, domaći solisti koje nitko stran ne razumije, strane operne kuće, strani plesči, strana..... dosada,
- nasuprot tome, strani gost očekuje nešto naše, da zaboravi ono što ga je ”umaralo” kod kuće. Npr. mađarima dovodimo njihovu plesnu skupinu iz Budimpešte (hotel Kvarner Opatija – dva puta tjedno pa koliko izdrže), itd.
7. Ekološki i higijenski uvjeti mjesta;- nemamo dovoljno čak ni nužnika za javnu uporabu a htjeli bi cjelogodišnji turizam.
- WC za dvije kune za v. i m. nuždu, je u skladu s higijenom – koliko para toliko higijene. Da nije hotelskih nužnika šetačima bilo bi stiskanja na pretek,
- otpaci po plažama su druga priča. Nema tko počistiti niti tzv. uređene plaže,
8. Zdravstvena zaštita;
- gustu se u ponudi treba i mora prezentirati što se nudi u zdrastvenoj zaštiti dotičnog mjesta te način na koji bi se postupilo u slučaju nezgode ili bolesti,
- kvalitetna liječilišta u kombinaciji s masažom i njegom tijela bila bi pun pogodak,
- treba naglašavati tradiciju i domete pojedinih liječilišta ukoliko ona postoji, te navoditi poznate osobe koje su dolazile u liječilišta.
9. Domaći proizvodi, suveniri;-
Suveniri, bili oni nacionalni-Hrvatski ili lokalni-mjesni, moraju biti dovoljno zastupljeni i raznovrsni u dovoljnom broju kako bi se gosti odlučili za neki od njih,
- svako mjesto ima specifičnosti koje treba oblikovati i prezentirati putem muzeja ili
kao suvenire. Čelne kadrove koji to ne uočavaju treba mijenjati,
- prodaja nacionalnih ili lokalnih suvenira ne bi se smjela prodavati na
neuređenim mjestima koje pregledaju djelatnici ureda za gospodarstvo,
- carinskom regulativom hitno treba preferirati domaće proizvode na korist svih nas.
10. Zdrava, prirodna hrana;-
zdrava hrana se ne može kao takva prezentirati ukoliko ne kažemo da je to prirodno
uzgajana hrana. Naša sela gotovo da više i ne proizvode značajnije količine voća i povrća. Većina toga dolazi iz uvoza radi povoljnijih uvoznih cijena,
- Ministarstvo za poljoprivredu izgleda služi samo za uhljebljenje ministara koji čekaju
elementare nepogode da bi idsplaćivali otštetnine a još ”ne znaju” tko im je lani ukrao 35.000 vagona pšrnice,
- imamo sela, seljake zdrave radišne ljude, hotelske koće koji trebaju zdravu prirodno
uzgajanu hranu, koju treba kao takvu i propagirati,
- imamo dovoljno zemlje za prehraniti najmanje dvije Hrvatske. Što čekamo. Zabrani-
mo uvoz i motivirajmo ljude za rad na selu, neka dolazi zdrava hrana a ne GM uvoz.
11. Sigurnost gostiju;
- vrlo važna stavka je rad sigurnosnih službi na terenu od čuvara, raznih inspekcija do
policajaca pozornika na terenu,
- većina gostiju svoju sigurnost u mjestu ili zemlji boravka stavljaju na prvo mjesto,
- nažalost, ljudi koji su zaduženi za sigurnost gostiju nisu za to dovoljno plaćeni. Npr. za požarne inspektore malo tko zna iako organiziraju i brinu se o preventivnoj zaštiti od požara, dok se sedstva umjesto za preventivu odvajaju za vatrogasnu opremu koja se gomila kao posljedica loše preventive...
12 Garažni prostori;
- imamo cijele gradove, npr. poznata turistička središta bez javne garaže. Kamo
parkirati autobuse nakon dolaska tur. grupa postaje tada veliki problem. Šalju ih
zvan grada, neka se snađu,..
- kako privući individualnog gosta koji traži smještaj gledajući najprije gdje ima parkirni prostor,
- naplata parkinga u mnogim mjestima postala je prava pomama ubiranja novca bez rada. Neuređene ledine ili makadam sa rupama se koristi (Baška) za ubiranje novca. 6 kuna na sat ili 25 na dan, pa izvoli. Gost parkiran na šljunak ili ledinu i nezna da tu ima parking sat-automat. Kad dođe s plaže čeka ga lisica na kotaču te upute na brisaču gdje treba uplatiti 150 kn da mu oslobode auto. Ako to ne poštuje dolazi i policija. Šta očekujemo sutra od takva gosta, lako je pretpostaviti jer svako širenje negativne energije reže našu turističku granu.
13. Sportsko-rekreativni sadržaji;-
kao uvjet za privlačenje sportaša individualaca i grupa, ne treba puno mudrivati kako je potrebno izgraditi privlačne sportske terene za različite sportove,
- rekreativci su najčešće zainteresirani za lov, ribolov, biciklizam, šetnju, pomaganje individ domaćinstvima, padobranstvo, jedrenje, daskanje i sl,
- svako primorsko i ino turističko mjesto mora imati udruge za promicanje ovih sadržaja kako bi se isti moglo nuđati gostima,
- razne neprofitne udruge su dobrobit svakog a osobito turističkog mjesta. Udruge treba podržati iz lokalnog proračuna i koristiti za turističke svrhe a ne ih zanemarivati ili poništavati kako to radi gradska tvrtka ”Festival” Opatija.
14. Suradnja sa domicilnim pučanstvom;- osobito kad se radi o raznim tradicionalnim feštama (rapska fjera, karneval u Senju
itd), značajno je uključivanje i stranih gostiju, što stvara poseban štimung uz osjećaj
prihvaćenosti,
- turizam na selu sam po sebi nameće potrebu suradnje sa stranim gostima,
- oblici suradnje pozitivni su i u rijetkim akcijama čistoće mjesta,
- održavanje zelenila, sadnica, čišćenje otpada, potkresavanje drveća u šumi, može biti koristan oblik suradnje npr, u organizaciji vatrogasnih društava.
15. Parkovi, okućnice i šetnice;
- parkovi su ogledalo i ponos svakog mjesta, pa se kao takvi trebaju i održavati
te u istim imati dovoljno klupa makar za starije osobe,
- imamo puno zapuštenih okućnica i u većim turistićkim mjestima. Stanari su nemarni, ne mogu se dogovoriti ili nisu imali sreće da obnove nasljestvo pa su vile ostale žalost za gradove,
- u kulturnijim zemljama postoji porez za neuređene okućnice i neobrađene njive,
- šetnice su jako bitne za turističko mjesto osobito ako su čiste i uređene. Bolje ih je ne preporučivati rekreativcima ukoliko nisu uređene i čiste.
¸¸16 Sadržaji za mlade;- malo je mjesta sa hotelima koji pružaju brigu o maloj djeci. Ako nema predviđeno u hotelima može se otvoriti odjeljenje u mjesnom vrtiću...
- mladi se zabavljaju na plažama, trćkaraju za roditeljima, vuku se po parkovima, u
pijesku... kafiću,
- školska igrališta ostaju ljeti prazna ili se koriste za parkiranje. Dobri disko klubovi su sve rjeđi, odnosno postojeći ne privlaće mlade takvi kakvi jesu,
¸ 17. Zavičajni muzej;-
svaki grad koji iole drži do svoje tradicije dužan je imati zavičajni muzej. To je ono što je iznjedrila povijest svih generacija tog kraja. Nažalost niti jedna Opatija kao turističko središte, nema svoj muzej, dok vila Angelina, iako pogodna za to, vidno “propada”...
18. Sadržaji noćnog života;
- noćni život je nastavak dnevnog turizma u sitne sate za cca trećinu mjesnih gostiju. To je činjenica na kojoj treba poraditi cijelo mjesto, Kako oblikovati sadržaje noćnog života a da isti ne remete mir većine koja spava pitanje je vizije čelnika nekog mjesta.
- radi mira u kući noćni život mora seliti u podzemlje ili na periferiju mjesta radi što slobodnije zabave,
- u noćnim klubovima treba dozvoljavati razne igre i sadržaje, zapravo sve osim droge i prostitucije. Za spolno nezbrinute (slobodne) treba otvarati posebne klubove.
19. Održavanje kapitalnih objekata;
- održavanje fasada i parkova u glavnim ulicama a osobito pored glavne šetnice sa
trgovinama, prioritet je svakog mjesta,
- hotelske kuće također moraju biti reprezentativne za sva turistička mjesta u smislu
komfora, čistoće i svih sadržaja.
20. Image i identitet mjesta;
- otkrivanje posebnosti svakog grada ili turističkog mjesta dio je vizije čelnih ljudi koji
su dužni makar natječajom tražiti projekte za otkrivanje i prezentiranje identiteta,
- image postaje najprihvatljivija i najvrednija konstanta identiteta dotičnog mjesta,
- image može biti ljubaznost ljudi, posebnost suvenira, klapska pjesma, folklor, pronađeni povijesni spomenici, poznati slikari, umjetnici itd.
21. Otvorena gradilišta;-
gotovo da ne započne glavna turistička sezona bez radova i prokopavanja u naseljenim mjestima diljem primorja,
- poneka mjesta izgube cijeli srpanj dik se ne završe radovi koji su bili planirani za svibanj ili lipanj,
- to traje tako dugi niz godina da su gosti počeli zaobilaziti čak i cijelu Htvatsku,
- krajnje je vrijeme da Vlada donese odluku o zabrani radova od 01.06 do 01.10. svake godine, i tako nas i turiste zaštiti od buke i prašine...
22. Nekontrolirana buka i zagađenje zraka;-
buka na radilištima je mala beba u odnosu na buku motora i automobila osobito onih s namjerno podešenim ili otvorenim ispušnim otvorom na auspuhu,
- ne mali broj gostiju se žali na buku od koje ne mogu zaspati niti u poznatim turističkim središtima,
- što reći na zagađivače (automobile bombe), koji umjesto dizela troše obično ulje za loženje, kojih je sve više. Ne mali broj puta sam htio preteći takvo vozilo riskirajući osobnu sigurnost radi smrdljivih plinova ispred sebe. To nitko ne kažnjava niti kontrolira. Zašto svi šute na to zagađivanje i našu sramotu?.
23. Prirodne ljepote;- ako nisu održavane, i Bogom dane prirodne ljepote vremenom postaju manje
privlačne,
- prirodne ljepote koje ima Hrvatska nisu dovoljno poznate u svijetu jer iste nedovoljno propagiramo ili predstavljamo stanim gostima koji dolaze u našu zemlju,
- gostima koji otkrivaju naše prirodne ljepote ne otkrivamo dušu naroda ili kraja u kojem boravi, jer su prirodne ljepote nedovljne bez društvenog ugođaja,
24. Mjesto za živu glazbu i ples;-
u turističkom mjestu mora postojati barem jedno mjesto, barem u večernjim satima, na kojem će se odvijati programi plesa, zabave i žive glazbe,
- to može biti konoba, kotelska dvorana, restoran, trg i slično,
- svaka hotelska kuća nije svijet za sebe, ona mora biti u funkciji cijelog mjesta tako da recepcija propagira sadržaje cijelog mjesta,
- živa glazba mora biti posebnost za goste a ne nešto što ga podsječa na kraj od kuda dolazi,
- svi gosti jednoga mjesta moraju biti informirani o događanjima u cijelom mjestu osobito o mjestima za zabavu,
- klape imaju poseban štih kod prezentiranja autohtone kulture, i posdebno mjesto u kulturno-zabavnoj ponudi svakog hrvatskog mjesta iz jednostavnog razloga što one predstavljaju našu izvrnu kulturu našu posebnost.
25. Kulturni sadržaji;
- kulturni sadržaji prezentiraju jedno mjesto ukoliko je kultura življenja i ekološke svijesti na zavidnoj razini kulture tog mjesta,
- za prezentiranje kulturnih sadržaja treba izgraditi objekte pogodne za kulturne priredbe i manifestacije,
26. Manifestacije i festivali;
- svako mjesto mora imati zabavne sadržaje raznih izvođačkih skupina barem na
jednom mjestu tijekom cijelog dana,
- izložbe slika i umjetnina, dramske družimne, pjevačke i plesne skupine,
instrumentalne izvedbe i dr. Sadržaji , čine splet trenutnih ugođaja za prolaznike i
posjetutelje.
- festival je najzahtjevniji oblik organizacije jedne priredbe koja može potrajati i
nekoliko dana. Npr. festival hrvatskih klapa bi se mogao rastegnuti i na nekoliko
tjedana što bi bilo u funkciji produženja turističke sezone u nekoliko primorskih
mjesta,
27. Tradicionalne vrijednosti;-
sve ono što čini posebnost jednog mjesta ili kraja može se upotrijebiti kao tradicionalna vrijednost;
- izbor tradiconalnih vrjesnosti se može kombinirati sa prirodnim ljepotama i običajima jednog kraja te odabranu kvalitetu treba prezentirati stranim gostima željni nepoznatih događaja i vrjednosti iz područja naše kulture i načina življenja...
- tradicija jednog kraja ogleda se u sakupljenim zbirkama umjetnina, zbirkama prikupljenih kolekcija, načinu gradnje objekata, narodnim plesovima i pjesmama, prirodnim živim vrstama i ostalim ljepotama koje trebamo otkrivati...
- nacionalno svjesnije sredine lakše prepoznaju i koriste tradicionalne vrijednosti, te se lakše okupljaju oko ideja koje treba pokazati gostima...
28. Trgovi;
- svako mjesto bi trebalo imati svoj trg za održavanje priredbi i manifestacija cijelog kraja. Trgovi su svratišta svih žitelja i gostiju jednog kraja. Na istim se biraju sadržaji, radnje, trgovine i ugostiteljske radnje koje istim ambijentalno odgovaraju;
- trg može i treba biti ponos svakog mjesta. Što je ljepše od klape koja zakanta na gradskom trgu prepunom prolaznika i znatiželjnika;
- trg je građen tako da ima posebne ambijentalne karakteristike i tako da može primiti različite kulturne sadržaje, različite priredbe;
- svaki trg treba imati kamenu podlogu i o mogućnosti kamenu fasadnu dekoraciju, primorske poneštrice, podij za slobodno nastupanje i druge potrebne sadržaje ...
29. Šoping centar na glavnoj ulici – korzu;
- glavna gradska šetnica treba biti bez automobila i sa puno malih trgovačkih radnji;
- centar grada treba biti bez buke automobila te bučnih i smrdljivih dvokotača;
- intimnost glavne trgovačke šetnice stvara poseban ugođaj koji plijeni intimnošću tog mjesta,
- veliki diskonti bi trebali postojati u predgrađu svakog mjesta a da ih se posebno ne reklamira te da budu uglavnom u unkciji domicilnog stanovništva;
30. Biljne zajednice, životinjske vrste, akvarij;
- sobito je važno imati botanički centar u kojem se mogu njegovati izdvojene biljne vrste tog kraja. Posebnost biljnih vrsta osobito može biti atraktivna svakom posjetitelju;
- centar sa mnoštvom biljnih kopnenih vrsta može se kombinirati sa biljnom vrstama iz podmorja što se može prezentirati kao svojevrstan botanički centar;
- životinjske vrste također mogu imati značajan broj posjetitelja osobito ako se radi ozoološkom vrtu u predgrađu;
- akvarij je poželjan cntar za uzgajanje i pokazivanje svih morskih ili riječnih živih bića (školjki, riba, puževa ...) jednog primorskog mjesta. To može postati i atraktivno mjesto okupljanja u kombinaciji sa ugustiteljskim objektom...
31. Dvorane;
- školske, mjesne ili hotelske dvorane imaju značajno mjesto u sportskoj ili kongresnoj ponudi svakog mjesta;
- bez dvorana svako mjesto je zakinuto mnoštvom sadržaja;
- osobito su pogodne kulturno zabavne priredbe u takvim prostorima;
- kino dvorana polivalentnog tipa osobito je mjesto okupljanja mlasih i starih;
32. Vlasništvo i komunalni sustav;
- održavanje i čistoća svakog grada ili mjesta ima značajnu ulogu u turističkoj sezoni;
- strojevi i vozila za prikupljanje otpadaka ne bi nikako smjeli smetati ili bukom buditi goste, što e danas čest slučaj;
- privatno vlasništvo bi trebalo biti nadzirano od komunalnih službi grada radi kontrole održavanja čistoće mjesta;
- svaka okućnica koja se ne održava treba biti posebno oporezovana;
- turistčki objekti grada trebaju biti u rkama ćim više vlasnika radi natjecateljskog karaktera u svakom pogledu;
- nadzor i distribucija informacija u svakom mjestu i o svakom kulturno zabavnom događaju morala bi nadzirati i povezivati mjesna turistička zajednica ili ured;
33. Suradnja hoteliera, agencija, ugostitelja, prijevoznika i dr.;
- animatori kulture i turizma trebali bi biti most suradnje svih tuističkih čimbanika od lokala do hotelskih kuća, turističkih zajednica, turoperatora, agencija itd;
- svako mjesto bi trebalo posjedovati centralni informativni sustav sa reklamnim platnima ispred većih hotelskih kuća;
- raznim aktivnostima treba trajno razbijati zatvorenost i samodostatnost hotela kao osebnih cjelina;
34. Servisi za vozila;-
kao što je bitno gosta upoznati sa mogućnostim rekreacije i lijećenja u nekom mjestu tako je znač ajno ponuditi informacije o specijaliziranim servisima za njegovo vozilo ili brodski motor...-
- prospekti sa integralno prikazanim informacijama o svim ovdje navedenim faktorima koji čine našu turističku ponudu, moraju sadržati čim više informacija o u mjestu boravka;
35. Integracija turizma i gospodarstva;
- treba poticati domaću prizvodnju i prodaju proizvoda osobito sa sela;
- kontroliranom carinskom politikom treba štititi domaću proizvodnju i poticati uzgajanje zdrave hrane – voća i povrća sa posebnim uzgojno-zaštitnim tretmanom;
- odabrati i proizvoditi domaće sorte voća i povrća te domaće ili divlje životinje uzgojene na farmama ili lovištima;
- srljanje u europu bez kriterija, put je uništenja naše poljoprivrede a i naše tradicionalne kulture koju izgleda nitko ne štiti i ne podržava;
- što ima bolje od zdrave domaće ili morske hrane, vina i klapske pjesme;
36. Cjelogodišnja orjentacija;
- gradsko poglavarstvo i lokalna turistička zajednica, osobito svakog priobalnog mjesta, moraju imati viziju razvoja i prezentacije turističke posebnosti tog kraja;
- svi ovdje navedeni faktori, iako to nisu svi faktori za viziju cjelogodišnjeg turizma, a ima ih puno više, utječu na ugođaj koji gosta stavlja u dilemu - dali se opet vratiti...
- tek kada je odgovor potvrdan, ima nade da se za nekoliko godina dogodi cjelogodišnji turizam nekog mjesta ili više mjesta kao što o danas recimo ima Dubrovnik;
- radi blizine Međugorja, dakle zahvaljujući Božjoj pomoći, ne samo Dubrovnik, zašto ne i Hrvatska, treba ići na cjelogodišnju turističku sezonu;
37. Mir, harmonija, ljubazan i pošten odnos prema gostu,
- naj opasnija je ekstremna buka koju proizvode motori i automobili sa (namjerno) otvorenim ispušnim cijevima;
- šetnica, trgovi, male rtgovine, pjesma, ples, suveniri, pristupačna i čista plaža i morska obala, parking prostori bez prisilne naplate, miris zdrave hrane, prirodne ljepote, ljubaznost domaćina, susretljivost i uljudnost osoblja, pošten odnos pri naplati sluga, informacije na svakom koraku, miran san na koncu zadovoljan gost koji kad bude ponovo birao destinaciju za odmor i provod uvijek razmišlja kako mu je bilo prošle godine. Ako se pri odluci prisjeti dragih i ljubaznih ljudi koji su se trudili da mu bude lijepo, velika je vjerojatnost da će se opet vratiti. Do te odluke već je tjekom godine dana, animirao puno osoba, rođaka i poznanika o tamo kako mu je bilo lijepo u Hrvatsoj. Ovo je budućnost našeg turizma sa integralnom vizijom ka cjelogodišnjem poslovanju. U moblizaciji svih integralnih čimbenika za uspješnu i dugu turističku sezonu, neophodna je i nacionalna osvještenost i ponos svakog mjesta kod čuvanja i prezentiranja naših tradicionalnih kulturnih vrijednosti.
I.D. s umorom...
|
