|
Svim odgovornim i zaduženim za integraciju kulture i turizma odn. za razvoj hrvatske tradicijonalne kulture (ako ih ima), u cilju stvaranja hrvatskog branda, odn. klapskog pjevanja kao imagea naše turističke i kulturne ponude
Prema priloženim člancima, vidljivo je, da je ova Udruga klapa u više navrata, dostavljala programe na javni Poziv iz područja kulture, ito na tri razine: lokalnoj, županijskoj, te za Ministarstva kulture i turizma RH. U više godina predlaganja naših programa, uspjeli smo dobiti organizaciju priredbe “Bašćinski glasi” u Rijeci (dva puta) te nekoliko koncerata klapa u Rijeci im Opatiji.
U više navrata, na najvišem nivou, predlagali smo i rogram "Hrvatski festival klapa" (nadalje HFK), gdje bi se pojavile ponajbolje hrvatske klape iz Domovine i inozemstva, ali nažalost, isti još nije prepoznat kao značajan festival za naše podneblje, i ako bi HFK bio u funkciji integracije kulture i turizma odn. produljenja turističke sezone. Naše klape, godinama, su odlazile i odlaze na više smotri i festivala klapa diljem Dalmacije, Istre i Primorja. No, i to se privodi kraju, radi zamora, istrošenosti, rutiniranosti i nesvrsishodnosti. Očito je da treba nešta novoga na hrvatskoj klapskoj sceni. Međutim, radi zauzetih busija naših klapskih centara moći, starih sveza veza i okupacije kulturnog novca, to se ne događa, i ne zna se da li će.
Osim deklarativne potpore za HFK od nadležnih ministarstava još nismo dobili nikakvu materijalnu potporu. Danas, jedino Grad Opatija i Županija PG Rijeka, imaju sluha i daju potporu HFK-a, naravno, ukoliko reagira bar jedno nadležno ministarstvo ili bar jedan veliki sponzor.
Dakle, i ako smo uvjereni u opravdanost i potrebu održavanja i u opću korist HFK-a, te potrebu promidžbe i unaprjeđivanja klapskog pjevanja kao naše kulturne posebnosti - ka stvaranju Imagea, nadalje očekujemo potporu nadležnih, iz nekoliko razloga, ito:
1) Klapsko pjevanje, iako nastalo u Dalmaciji, prihvaćeno je u primorju i cijeloj Hrvatskoj
kao tradicionalna kulturna baština (i kao takva ga treba sagledati sa tog nivoa);
2) Trenutno u hrvatskoj djeluje preko 200 klapa, nastaju i gase se spontano bez društvenog
nadzora i interesa, bez brige o razvoju i kvaliteti istih;
3) Klape su sve popularnije u posebnim prigodama, gdje se traži mirnija i prirodnija
atmosfera, osobito uz ponudu nacionalnih jela i pića te u kulturnim, sakralnim i dr.
objektima i dr. mjestima.
4) Prema našim pozitivnim iskustvima, klape su izuzetno dobro prihvaćene od strane stranih gostiju;
5) Pozitivnu energiju i ljepotu naše izvorne pjesme, klape koriste uglavnom za razne smotre,
druženja i natjecanja klapa. Korist od toga imaju uglavnom pojedinci ili grupe koje
klapski skupovi (osim festivala), na taj način promoviraju ili su takvi skupovi sami sebi
svrha.
6) Klape se medijski ne prezentiraju (za razliku od npr. limenih glazbi ili tamburica - koje
ne pristaju primorskom ambijentu), niti se sustavno prati razvoj ovog kulturnog naslijeđa
odn. narodnog izričaja. (Čast pojedincima kao što je g-din Ljubo Stipišić)
7) Klapsko pjevanje opstaje i ostaje zahvaljujući pojedincima, entuzijastima, koji ulažu
puno truda i energoje uvjereni u vrujednosti i mogućnosti koje nosi naša izvorna kultura;
8) Najviše energije i društvenog novca troši se na Festival dalmatinskih klapa u Omišu, koji
nema adekvatan turistički učinak (osim za Grad Omiš). Iako isti najkvalitetnije prezentira
klapsko pjevanje (ima TV prijenos), te njeguje i unaprijeđuje dalmatinsku klapsku
pjesmu, same klape i hrvatski turizam od ovog festivala nemaju velike koristi.
9) Klapsko pjevanje i klape, ne promiču i ne prihvaćaju naše Turističke zajednice u svojim
planovima i programoma, te ne prezentiraju ovaj oblik narodnog folklaora u turističkim
plaktima i prospektima, dok ogromni novac troše na sajmove i štandove diljem svijeta;
10) Dokazano je, da Ugođaj i pozitivna iskustva dovedu cca 43 % gostiju a rodbinske prepo-
ruke i poznanstva cca 38 %, dakle preko 80% svih gostiju iz inozemstva. Poznato je i to
da u skladu sa tim činjenicama nisu raspoređena sredstva za turističku promidžbu i mani-
festacije koje čine ugođaj u našim turističkom centrima i primorskim mjestima;
11) Iz priloženog pisanog materijala vidljivo je da je ova Udruga klapa nudila više programa a
osobito naglašeno Hrvatski festival klapa (pred Vama u jednom od priloga ovog bloga).
PRIJEDLOZI:
U vrijeme lutanja i nagađanja kako unaprijediti hrvatski turizam, podići kvalitetu ponude i
produžiti turističku sezonu, ova Udruga, pored ostalih, nudi slijedeće prijedloge:
1. Polovinu od 50 milijuna kuna, koje se u 2007. godini namjeravaju “baciti” na turističke
sajmove, dnevnice i neplodna putovanja, pretvioriti u turistički UGOĐAJ kroz poticanje
hrvatske nacionalne ponude (priroda, suveniri, kultura, specijaliteti, nac. jela, vina, nošnje
i dr. posebnosti).
2. Prihode i rashode turističkih zajednica staviti pod kontrolu privatne ili državne tvrtke koja
će kontrolirati raspodjelu novca, planirati strategiju razvoja, educirati i koristiti turističke
kadrove te podići kvalitetu ponude i prezentacije.
3. Agresivnom promidžbom kulturnih znamenitosti, klapskog pjevanja u svim primorskim
mjestima, folklora, nacionalnih jela i pića, sportskih priredbi, prirodnih ljepota i dr. uz
snižavanje posezonskih cijena, produžiti turističku sezonu sa 3 na najmanje 6 mjeseci.
4. Klapsko pjevanje kao izvornu kulturnu baštinu, promicati kao IMAGE naše kulturno-
zabavne ponude. Poticati nastajanje klapa u svim turističkim mjestima. Obvezati sve
turističke zajednice i agencije da pored ostalog nude prvenstveno naš nacionalni ugođaj-
jela, pića i pjesmu…
5. Naš je moto - ponuditi strancu sve što imamo a on nema, povećati potražnju za našim po-
sebniostima i ljepotama, privući što veći broj (bogatih) gostiju, učiniti sve da se u
druženju sa nama ugodno i sigurno osjećaju, uposliti što veći broj konobara, kuhara,
recepcionera, tur. vodiča, vozača, pjevača…te produžiti turističku sezonu.
6. Osobito, kao udruga klapa, a u funkciju promidžbe i unaprijeđivanja naše kulturne
baštine te obogaćivanja naše turističke ponude, predlažemo da se sa najviše državne
razine podržati Hrvatski festival klapa kao svojevrsna turistička atrakcija u vrijeme
psezone (npr. tijekom rujna ili listopada). Kako festival klapa još nemamo na državnoj
razini, isti bi pomogao u promidžbi, tretmanu i razvoju ovog oblika naše izvorne
kulturne kao naše posebnost i jednog od nezaobilaznih činbenika primorskog ugođaja.
7. Ostalo prema prilozima ovom dopisu… uz pouku svim turističkim zajednicama: "nije vaša osnovna
uloga zbrajati noćenja i utjerivati turistički pristojbu nego tražiti načina kako stvoriti ugođaj za
zadovoljna gosta - trošeći turističku pristojbu", Sve drugo su nije u skladu sa Zakonom o
turističkim zajednicama...
Unaprijed sam zahvalan svima - osim onih koji bi radije da nisam napisao gornji naslov!
I njima poruka:
I vaše vrijeme prolazi, i ako prodate Hrvatsku, hrvatska pjesma će ostati, ali vas neće biti!
Sa nadom - ID
|
