|
Radni materijal za prvi povijesni tematski skup:
uporaba glazbala u klapskoj pjesmi
1. Kada čujemo riječ klapa, većina pomisli na skupinu pjevača, istovrsno obučenih, koji pjevaju specifičan repertoar sa pratnjom glazbala ili bez njih. Riječ družina najbliža je pojmu klapa.
2. Klape, kakve danas poznajemo nastaju u Dalmaciji polovinom 19. stoljeća kada su se profilirali kulturni identiteti malih gradića i mjesta na jadranskoj obali.
3. Za razliku od Dalmacije, gdje se klape formiraju sa posebnim izgledom i repertoarom, u istom razdoblju, troglasno i četvoroglasno pjevanje u Primorju i Istri također postoji, ali se zadržava u neformalnom obliku druženja kroz zborsko, z. crkveno pjevanje i sl.
4. Klapa nije nikad bila izolirani fenomen, nego se mijenjala i kreirala pod utjecajem vanjskih glazbenih sadržaja i stilova, koji su utjecali na lokalno pučko pjevanje. Velik je utjecaj osobito danas kod uporabe interneta, zato je potrebno definirati i zadržati osnove tradicije uglazbljene i ine klapske pjesme.
5. Do danas, hrvatske klape uspjevaju zadržati svoju posebnost u svom glazbenom izričaju, naslijeđuju i uspjevaju sačuvati tradiciju klapske pjesme, te je nedavno podnesen prijedlog UNESKO-voj komisiji Ministarstva kulture, kojim se traži da se klapsko pjevanje uvrsti u Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
6. Danas postoje razne smotre, druženja i festivali klapa te svi nose nešto posebno ovisno o podneblju u kojem se organiziraju. Pored potrebe za druženjem i natjecanjem, u svrhu osobne afirmacije pojedinca i same klape, većina organizatora uzima za cilj očuvanje klapske kulturne baštine, buđenjem usnule tradicije u ljepoti klapske pjesme.
7. Povijesno gledajući, klape kao lokalni glazbeni fenomeni vremenom se transformiraju u regionalnu posebnost dalmatinske klapske pjesme da da bi se klape i klapske pjesma vremenom proširila na cijelu Hrvatsku, te hrvate u dijaspori diljem svijeta, te tako od lokalnog postao nacionalni fenomen. Slijedom toga, ovaj Festival ima Hrvatski predznak, a danas slobodno možemo govoriti o postijanju hrvatskih klapa i hrvatske klapske pjesme.
8. Vremenom tradicijsko acapella pjevanje notnim zapisima i raznim obradama postaje umjetnički oblikovano i stilski prepoznatljivo. Tek uporabom žičanih glazbala tradicijska pjesma pstaje popularna, te cca 2000. godine započima njeno masovnije korištenje u turizmu, turističkim kućama i destinacijama diljem hrvatskog primorja istre i dalmacije. Tako od tzv. tradicijskih klapa lokalnog karaktera, preko tzv. festivalskih klapa (acapella klape koje su se prezentirale na smotrama i festivalima), dolazimo do modernih (ugođajnih i koncertnih) klapa koje koriste razna glazbala na nastupima, koncertima i festivalima klapa.
9. Osamostaljenjem Hrvatske, te slobodnom prezentacijom klapske pjesme u njenom izvornom obliku, oko 2000. godine, klapsko pjevanje doseže svoj vrhunac, te započima njegova primjena u hrvatskom turizmu. I u vrijeme bivše države bilo je turista koji su decenijama dolazili u neka hrvatska mjesta radi klapa i klapske pjesme, no to nikada nije dovoljno ili sustavno korišteno.
10. TZV koncertne/moderne klape ne podržavaju tradiciju, njihovi albumi imaju prvenstveno i najčešće novokomponirane i zabavne pjesme, novije hitove i šlagere, te tako zapostavljaju tradicionalnu pjesmu. U svrhu brze i lake zarade kombiniraju svoj repertoar sa lakom glazbom te nastupaju u kombinacijama sa estradnim zvjezdama. I ako koncertima pune stadione, tzv. moderne klape i nisu klape, nego klapski bendovi, čija je ovdje jedina zasluga da doprinose popularizaciji klapske pjesme samo zato što nose predznak klapa. Ove klape nisu u funkciji turizma, jer pretendiraju nastupima pred domaćom publikom.
11. Na ovom -jedinom Hrvatskom festivalu klapa i mandolina, koji objedinjije sve htvatske klape mjesto imaju prvenstveno one klape koje su u funkciji očuvanja tradicije klapske pjesme i stvarnja ugođaja u turističkim kućama i destinacijama. Hrvatski festival klapa i mandlina, svojom polovinom repertoara prezentira tradicionalnu klapsku pjesmu uz pratnju akustičnih žičanih glazbala koja podržavaju (oblikuju i naglašavaju) ali ne nadječavaju, ljudski glas.
12. Klape u funkciji turizma (ugođajne/moderne klape), pored uporabe navedenih žičanih instrumenata trebaju isticati posebnost izričaja mjesta iz kojeg dolaze. Tako se najbolje sporazumijevaju šireći radost međusobne komunikacije koja se širi i na one slušatelje koji ne razumiju hrvatski jezik.
13. Ugođajne klape krivo se naziva komercijalnim klapama. Takav naziv pristaje koncertnim klapama kao što su Maslina, Intrade, Kambi i još neke, a pravednije bi bilo da ove klape nastupaju bez predznaka klape, iako vizuelno sliče klapama.
14. Klape uz uporabu akustičnih glazbala, koje sudjeluju u prezentaciji tradicionalne klapske pjesme sve više prerastaju lokalno-tradicijske okvire te sve više postaju popularan glazbeni fenomen. U ovim klapama sve je više mladih školovanih ljudi koji ne žale truda u savladavanju vrlo opsežnog repertoara kojem daju i svoje posebnosti.
15. Ove klape, ugođajne klape, koje sudjeluju na Hrvatskom festivalu klapa i mandolina, danas imaju potporu medija i lokalnih čelnika, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, te se nadamo uskoromi i ministarstva kulture RH, upravo zato što sudjeuju u stvarsnju ugođaja u turističkim kućama i destinacijama, ugođaja koji imponira našim gostima a kojim se ujedno objedinjuje hrvatska kultura i turizam.
16. Danas u Hrvatskoj ima 60-setak ugođajnih klapa, (u Opatiji je trenutno jedna mlada klapa u osnivanju) te se nadamo da će ih uskoro biti daleko viš. Tim više jer je u tijeku i nužna transformiranje kvalitetnih acapella klapa i njihov prelazak na instrumentalnu pratnju (takve nam dolaze na festival i ove g. - klape Kamen i Fortica) i njihovo stavljanje u funkciju turizma.
17. Ovakav pozitivan trend osnivanja i transformacije te uporabe klapa, doprinosi sve masovnijeg stavljanja klapa u funkciju turizma i hrvatske turističke ponude.
18. Danas vidimo da je uporaba glazbala u klapskom izričaju zatekla klapske stručnjake, muzikologe te je prijetilo rastakanje klapa i pretakanje istih u klasične bendove zabavne i ine glazbe. Da se to ne bi dogodilo, da bi klape i dalje ostale u funkciji stvaranja ugođaja koji objedinjuje hrvatskun kulturu i turizam, bilo je nužno posegnuti za festivalom koji ima jasna pravila koja čuvaju tradicionalni izričaj a objedinjuje sve hrvatske klape u zemlji i inozemstvu.
19. Ovaj Festival ostaje u domeni dalmatinske izvorne klapske pjesme prilagođene novim trendovima, kako u njenom šrenju, tako u novom izričaju uz akustična žičana glazbala. Držimo da ostala glazbala klape mogu koristiti na koncertima ali trebaju znati da sve što nije tradicionalno šteti razvoju izvorne i novokomponirane klapske pjesme.
20. Pored druženja i natjecanja klapa, jasan cilj Hrvatskog festivala klapa i mandolina jeste promocija klapskog pjevanja uz instrumentalnu pratnju u prepoznatljivoj turističkoj ponudi na cijelom hrvatskom turističkom tržištu.
21. Drugi cilj je formiranje novih kvalitetnih klapa koje koriste užičane akustične instrumente te transformacija kvalitetnih acapella klapa koje se uz instrumenatalnu pratnju stavljaju u funkciju turizma i turističke ponude.
22. Sljedeći cilj ovog festivala jeste brendiranje klapa i klapske pjesme u hrvatskom turizmu. Pod motom – klape hrvatski turistički brend. Neće biti lako prvenstveno radi statičnosti i neinventivnosti turističkih zajednica. Putem naših generalnih pokrovitelka Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, nastojat ćemo promicati kalpe i klapsku pjesmu u prezentaciji hrvaskog turizma diljem Europe i svijeta. Umjesto skupih promo štandova i sajmova mi nudimo koncerte klapa. Promotivne materijale dijelit će naše hostese dok klape pjevaju – u ugodnoj atmosferi prezentacije, pjesme i druženja sa domaćinima. Kada se to ostvari, a nadamo se uskoro - za par godina, tada će svi gosti/turisti koji nam dolaze, znati za hrvatske klape a mnogi će dolaziti upravo radi njih.
Ravnatelj Festivala
|
